ZLATKO DALIĆ je nakon utakmice s Francuskom, koju je Hrvatska na oronulom Maksimiru izgubila 2:1, bio vrlo jasan.

"Ne znam što bih o stadionu još rekao. Pričam već dvije godine, drugi pričaju desetljeće. Možda više ne treba pričati nego presjeći i reći da nećemo tamo igrati. Stalno pričamo da to nije stadion za reprezentaciju, a stalno dolazimo na njega. Možda HNS treba reći dosta, tamo više ne igramo, iako bi bilo nezgodno opet izbjegavati neki grad kod domaćinstva reprezentacije", kazao je izbornik.

Svi se rugaju najvećem spomeniku korupciji u Hrvatskoj 

Nakon Dejana Lovrena, koji je uoči susreta s Francuzima rekao kako je Maksimir sramota, i izbornik Dalić je uputio apel svima da igranje na Maksimiru više nema smisla. Prije njih o Maksimiru su pričali i Šveđani, a najveći spomenik korupciji u Hrvatskoj tema je u svakom stranom mediju kad neka strana reprezentacija ili klub dođe u Zagreb. 

>> FOTO Ljudi bježali s derutnog Maksimira pod prolomom oblaka

>>> Švedski izbornik: Maksimir je žalostan. Igranje na njemu za nas je korak u prošlost

U nešto više od 20 godina izgradnje, planiranja i malverzacija te više od milijardu kuna poreznih obveznika uloženih u to betonsko ruglo Maksimir je postao i opasan po život. Tako je uoči utakmice Dinama i Benfice u ožujku prošle godine sa zapadne tribine pao komad betona, koji samo slučajno nije nikoga ubio, a nekoliko dana kasnije s iste tribine je nekoliko metara od skupine djece pala golema staklena stijena. Nekoliko metara ili nekoliko sekundi razlike i posljedice bi bile katastrofalne.

Na Maksimiru do sad, bilo na mračnim i uskim stepenicama na Istoku ili strmima i opasnima na Zapadu, samo igrom slučaja nitko nije teže stradao, a priča sa stadionom zakotrlja se nakon svake veće utakmice u Zagrebu. Poslije srebra u Rusiji činilo se da će se nešto pokrenuti po tom pitanju, pričalo se i o kineskoj investiciji u Velikoj Gorici, ali dvije godine kasnije Hrvatska se i dalje srami ikoga ugostiti u svojoj metropoli.

No u HNS-u nas uvjeravaju da je ovaj put to - to. 

Došlo je vrijeme za novi stadion

"Nakon utakmica sa Švedskom i Francuskom jasno je da se u Maksimiru više ne može igrati kvalitetno a da gledatelji uživaju i, što je najvažnije, budu sigurni. Onim ljudima koji su došli po onoj kiši na Švedsku treba čestitati, a mislim da to dovoljno govori. Nešto se pokrenulo u zadnje vrijeme i ja sam siguran da će se konačno ići u tom smjeru. Volja je uvijek postojala i Savez je o tome uvijek pričao i vjerujem da će se to sad pokrenuti i od strane države. Osijek dobiva novi stadion, Rijeka ima lijepi stadion, Pula također. Vjerujem da će se i Poljud uskoro obnoviti, a grad Zagreb zaslužuje pravi stadion, to je valjda svima sad jasno", rekao nam je izvršni direktor HNS-a Marijan Kustić i dodao:

"Normalan stadion, prije svega, zaslužuju navijači. Nekoliko tisuća ih je došlo na Švedsku, a da imamo normalan stadion i da nema koronavirusa, rasprodali bismo sve karte odmah. O tome se priča već godinama, ali sad je došlo vrijeme."

Nakon drugog mjesta u Rusiji 2018. godine pojavila se priča o kineskim investitorima koji su u Velikoj Gorici željeli napraviti nacionalni stadion. No kako je vrijeme prolazilo ta priča je zamrla. Kako nam kaže Nenad Črnko, predsjednik HNK Gorice, s pojavom koronavirusa Kinezi su se povukli.

Kinezi željeli izgraditi nogometnu akademiju u Velikoj Gorici

“Mi smo već imali prezentaciju čitavog projekta. Oni su kupili i udjele u Tehnici, građevinskoj tvrtki koja je trebala graditi taj kompleks, i očekivali smo da će se stvarno graditi. No kad se pojavila ova kriza priča je stala i sad tko zna kako će to završiti jer s Kinezima nikad ne znate. Plan je bio da se gradi stadion za 35.000 ljudi i nešto što su oni nazvali 'fakultetom nogometa'. To bi bila akademija na kojoj bi Kinezi zaposlili najbolje svjetske stručnjake, a sve u cilju priprema svoje reprezentacije za svjetsko prvenstvo koje žele organizirati 2030. godine. Njihova reprezentacija bi na tom stadionu igrala prijateljske utakmice s najvećim svjetskim reprezentacijama, a bili su voljni sponzorirati čak i Drugu HNL pod uvjetom da jedna njihova reprezentacija, izvan natjecanja, s drugoligašima igra utakmice", kaže Črnko i nastavlja:

"Takav model je najlogičniji, da netko investira u takav jedan kompleks koji bi samog sebe isplaćivao. Mene je začudilo da Kinezi nisu dobili zeleno svjetlo od Grada Zagreba da grade stadion u Zagrebu pa su došli u Veliku Goricu. Ja bih volio da takav stadion bude u Velikoj Gorici, ali logično je da bude u Zagrebu, a u Gorici neka bude kamp. Jer u slučaju da Kinezi jednog dana odu, kao što su otišli iz Afrike i ostavili 40 stadiona, Velika Gorica ga ne bi mogla održavati. Problem je i održivost stadiona, ali kad bi on bio izgrađen u sjevernom dijelu Hrvatske, onda bi ga punili koncerti s gostima iz Slovenije, Austrije, Italije, Mađarske i ostalih zemalja i čitav poslovni kompleks bio bi samoodrživ."

U susjednim zemljama, poput Mađarske, država je sudjelovala u izgradnji petnaestak novih stadiona, a neki se još grade. U Budimpešti je otvorena velebna Ferenc Puškaš Arena za 67.000 gledatelja, a Hrvatska ima vjerojatno najlošije uvjete u cijeloj regiji.

Zašto HEP ne bi gradio stadion?

"Ne znam kako su Mađari to napravili, ali mislim da u Hrvatskoj ima premalo ljudi koji unutar politike lobiraju za takvo nešto. Pogledajte koliko je, recimo, bilo subvencija u poljoprivredi, a ona je danas na nižim granama nego što je bila kad su subvencije krenule. Koliko znam, HEP je jedna od najprofitabilnijih tvrtki u Hrvatskoj. To je državna firma koja se uključuje u brojne sportske aktivnosti. Zašto oni ne bi napravili neku HEP Arenu na kojoj bi mogli postaviti neke alternativne izvore energije? Europska unija bi to sigurno financirala, a kredit koji bi se digao za takav stadion HEP bi kroz svoju dobit vratio kroz nekoliko godina. Ja sam to predlagao nekoliko puta, ali znate kako to kod nas ide. To mora reći netko s vrha. Ljudi koji su radili na izgradnji Maksimira nisu znali upravljati tim novcem i nama koji pokušavamo lobirati za novi stadion je to veliki teret, što je i logično", rekao je Črnko.

Šef Rijeke i dopredsjednik HNS-a Damir Mišković kaže da modeli za izgradnju postoje i da se samo treba naći volja da se takvo nešto pokrene.

Mišković: Stadion bi trebao biti u Zagrebu

"Ne možemo se izvlačiti ni na krizu. Krize je uvijek bilo i uvijek će je biti, bitna je samo volja sa svih strana. Po meni je to vrlo jednostavno. Napravi se marketinški plan i natječaj, i to međunarodni, za kompleks sa stadionom, šoping-centrom, hotelom ili kojim već sadržajem. Ja sam siguran da bi bilo zainteresiranih, a ako i ne bi, onda barem znamo na čemu smo. Pričalo se da se ne može dobiti više novca nego što smo ga imali za televizijska prava na HNL pa smo napravili međunarodni natječaj i pokazali da se može. Mi ne govorimo o stadionu od pola milijarde eura, nego o stadionu s 25 ili 30 tisuća mjesta. Danas su krediti jeftini i tko vam kaže da ne postoje biznismeni koji ne mogu napraviti takav jedan kompleks? Ako je jedna Rijeka mogla napraviti onakav kamp na Rujevici i to za novac za koji sam mogao napraviti novu Kantridu, onda se može realizirati i ovakav jedan projekt", kaže Mišković, koji smatra da bi novi stadion morao biti u Zagrebu.

"Meni osobno nije bitna lokacija na kojoj bi se gradio takav stadion, ali mislim da je logično da on bude u Zagrebu. To, naravno, neće biti stadion od Dinama ili od nekog drugog, nego će vlasnik stadiona iznajmljivati stadion kome god treba. Organizirat će na njemu koncerte i druga događanja, a tko tamo igra platit će najam. Savez je odlučio da će se igrati u svim hrvatskim gradovima, što je odlično, a ove najveće utakmice logično bi se igrale na takvom premium-stadionu u glavnom gradu. Tereni u Zagrebu i okolici postoje, ali samo netko mora reći: 'Evo vam teren, ali na njemu morate izgraditi stadion.' Uz dobro razvijen plan aktivnosti i neke domaće sponzore siguran sam da bi se takav stadion isplatio", zaključio je Mišković.