IAKO se mnogim roditeljima čini logičnim (i primamljivim) probuditi tinejdžera "da ne prospava dan", novo istraživanje sugerira suprotno: dulje spavanje vikendom može imati stvarne koristi za mentalno zdravlje mladih.

Znanstvenici sa Sveučilišta Oregon i Državnog medicinskog sveučilišta New York Upstate pratili su mlade u dobi od 16 do 24 godine i zaključili da oni koji vikendom nadoknađuju manjak sna imaju značajno manji rizik od simptoma depresije.

Najizraženiji nalaz studije je da su sudionici koji su vikendom spavali više imali 41 posto manju vjerojatnost da će prijaviti simptome depresije u usporedbi s vršnjacima koji nisu "hvatali" san. "Normalno je da tinejdžeri budu noćne ptice, zato im dopustite da vikendom nadoknade san ako ne uspijevaju dovoljno spavati preko tjedna - to može djelovati zaštitno", rekla je Melynda Casement, autorica rada i psihologinja sa Sveučilišta Oregon.

Kako su pratili spavanje

Sudionici su bilježili kada obično idu spavati i kada se bude - i radnim danom i vikendom. Na temelju toga istraživači su izračunali takozvanu "vikend nadoknadu sna", odnosno razliku između prosječnog trajanja sna vikendom i tijekom tjedna.

Osim navika spavanja, sudionici su odgovarali i na pitanja o emocionalnom stanju. Oni koji su iz dana u dan prijavljivali osjećaj tuge ili depresivnosti svrstani su u skupinu sa simptomima depresije.

Biologija protiv školskog rasporeda

Istraživači podsjećaju da manjak sna u adolescenciji često nije stvar "lijenosti", nego biologije. Tijekom puberteta se cirkadijalni ritam, unutarnji sat tijela, pomiče, pa tinejdžerima postaje teže zaspati rano.

"Umjesto da budete jutarnja ptica, postajete više noćna ptica", objašnjava Casement, dodajući da se vrijeme uspavljivanja kod mladih u prosjeku sve više odgađa do kasnih tinejdžerskih godina, a tek nakon 18. do 20. godine postupno se vraća ranijem ritmu.

Ideal je 8 do 10 sati, ali stvarnost je drukčija

Stručnjaci adolescentima preporučuju osam do deset sati sna svake noći, no i sami priznaju da je to mnogima teško izvedivo. Školske obveze, izvannastavne aktivnosti, društveni život, a sve češće i honorarni poslovi - sve to su razlozi zbog kojih tinejdžeri često kronično spavaju premalo.

Iako je "najzdraviji" scenarij redovit noćni san, rezultati studije sugeriraju da vikend-spavanje može biti korisna "sigurnosna mreža" - barem djelomično.

Zašto je to važno baš u toj dobi?

Istraživači ističu da se dobna skupina od 16 do 24 godine rijetko detaljno proučava kada je riječ o nadoknadi sna, iako je riječ o populaciji koja istodobno ima velike probleme sa spavanjem i povećanu ranjivost na depresiju.

Casement podsjeća i da je depresija jedan od vodećih uzroka smanjenog funkcioniranja u toj dobi - što u praksi može značiti poteškoće s odlaskom u školu ili na posao, kronično kašnjenje i općenito narušenu svakodnevicu.

Upravo zato, zaključuju autori, razumijevanje veze između sna i depresivnih simptoma može pomoći u osmišljavanju jednostavnijih i dostupnijih intervencija - ponekad već i tako da se vikendom nekome jednostavno dopusti da odspava.