IZNENADNI osjećaj treperenja u prsima može biti uznemirujuć, osobito ako ga nikada prije niste doživjeli. To može biti znak fibrilacije atrija (AFib), nepravilnog rada srca ili aritmije. Stanje nastaje kada gornje srčane komore, pretklijetke, rade neusklađeno s donjim komorama i kucaju kaotično.

Kardiologinja dr. Sharonne N. Hayes, osnivačica Klinike za žensko srce u Mayo Clinic, objašnjava da fibrilaciju atrija možete zamisliti kao kratki spoj koji se može aktivirati kada je srce pod stresom.

Ako imate povećan rizik, fibrilaciju atrija mogu potaknuti različiti čimbenici, uključujući prekomjernu konzumaciju alkohola, visoki krvni tlak i apneju u snu. Riječ je o poremećaju srčanog ritma koji ne bi trebalo zanemariti, piše Prevention

Je li fibrilacija atrija opasna?

Može biti opasna za život. Fibrilacija atrija jedan je od vodećih uzroka moždanog udara koji se mogu spriječiti i povezana je s pet puta većim rizikom od njegova nastanka. "Stanje je povezano i s trostruko većim rizikom od zatajenja srca te dvostruko većim rizikom od demencije", dodaje dr. Hayes.

Što povećava rizik?

Dob je najvažniji faktor rizika na koji se ne može utjecati. Stanje pogađa do devet posto odraslih u dobi između 60 i 80 godina. Međutim, starenje nije jedini faktor. Ostali rizici uključuju visoki krvni tlak, dijabetes tipa 1 i 2, pretilost, pušenje, konzumaciju alkohola, pojačan rad štitnjače i opstruktivnu apneju u snu.

"Iako je AFib rjeđi kod osoba mlađih od 60 godina, ovi drugi uzroci mogu vas izložiti riziku", kaže dr. Hayes i dodaje da se većina tih stanja može liječiti lijekovima ili promjenom životnih navika.

Na koje znakove upozorenja treba obratiti pozornost?

Simptomi fibrilacije atrija mogu biti nejasni, povremeni i lako ih je ignorirati. "Fibrilacija atrija često se pogrešno smatra tjeskobom, stresom ili napadajem panike. Moguće je i da pomislite kako sve umišljate", kaže dr. Martha Gulati, kardiologinja na Institutu za srce Smidt pri medicinskom centru Cedars-Sinai.

Osim što se simptomi lako previde, uobičajeno je imati ovo stanje bez ikakvih vidljivih znakova. "Pacijentima je često teško prepoznati imaju li fibrilaciju atrija ili neku drugu aritmiju", potvrđuje dr. Shephal Doshi, kardiolog elektrofiziolog iz zdravstvenog centra Providence Saint John’s. Zato je ključno upoznati se sa znakovima koji mogu ukazivati na ovo stanje.

Lupanje srca

"Osjećaj treperenja ili ubrzanog rada srca najčešći je znak fibrilacije atrija", kaže dr. Gulati. Pacijenti ovu aritmiju opisuju kao utrku srca, preskakanje ili snažno udaranje. Može se pojaviti bilo kada - tijekom vježbanja, odmora ili spavanja, a osjećaj može dolaziti i odlaziti. Iako svako lupanje srca nije nužno AFib niti je opasno, kardiolozi savjetuju pregled ako primijetite nepravilnosti.

Umor i slabost

Možda ćete primijetiti da se umarate lakše ili brže nego inače tijekom vježbanja. "Imam starijeg pacijenta koji je inače vitalan i dobrog zdravlja, ali je osjetio da usporava i da se brzo iscrpljuje. Dijagnosticiran mu je AFib", navodi dr. Hayes.

Kratak dah

Aritmija može uzrokovati poteškoće s disanjem tijekom uobičajenih aktivnosti ili čak u mirovanju. "Ovaj se simptom lako može zamijeniti s mnogim stanjima, uključujući napadaj panike ili tjeskobu", kaže dr. Gulati. "Ako osjećate da je nešto drugačije, novo ili jednostavno nije u redu, posjetite liječnika".

Vrtoglavica i ošamućenost

Nepravilan rad srca može dovesti do vrtoglavice, osjećaja ošamućenosti ili čak nesvjestice. Ovi se signali mogu činiti nasumičnima pa ih ljudi često pripisuju dehidraciji, iscrpljenosti ili anemiji. Kardiolozi ipak pozivaju da se sve što je izvan uobičajenog shvati ozbiljno.

Bol u prsima

"To može biti bilo što, od oštre boli ili stezanja u prsima do osjećaja žgaravice", kaže dr. Gulati i dodaje da se bol može pojavljivati i nestajati. Zbog toga pacijenti često misle da umišljaju ili da je riječ o slučajnosti. "Ako imate bilo kakvu bol ili nelagodu u prsima, to može biti povezano sa srcem i zahtijeva pregled", zaključuje.

Povezanost s drugim bolestima

Ako vam je dijagnosticirana hipertenzija, apneja u snu ili pojačan rad štitnjače, imate veći rizik od fibrilacije atrija. "Ako ste ranije imali srčani udar ili ako imate bliskog srodnika koji je rano dobio AFib, trebali biste se redovito kontrolirati", savjetuje dr. Hayes.

Izostanak svih simptoma

Kao što je spomenuto, AFib se ponekad javlja bez ikakvih znakova. "Procjenjuje se da oko 40 posto ljudi s fibrilacijom atrija nema nikakve simptome", kaže dr. Hayes. "To se poklapa s mojim kliničkim iskustvom. Nije stvar u tome da se znakovi previde, nego ih jednostavno nema. Upravo me ti pacijenti brinu jer je njihova fibrilacija atrija skrivena, a može izazvati moždani udar".

To se naziva "tiha fibrilacija atrija". Zato su godišnji sistematski pregledi ključni, posebno nakon 50. godine, jer liječnik može uočiti nepravilnost prilikom mjerenja pulsa i tlaka.

Kako se dijagnosticira AFib?

Postoji nekoliko načina za identifikaciju ovog stanja. Ako imate simptome, liječnik će zatražiti pretrage jer, kako kaže dr. Doshi, "nije svako treperenje srca fibrilacija atrija".

Možete očekivati neku od sljedećih pretraga: elektrokardiogram (EKG), krvne pretrage za otkrivanje uzroka poput razine kalija ili hormona štitnjače, ultrazvuk srca za provjeru zalistaka i snage pumpanja te magnetsku rezonancu srca za pregled strukture.

Vrste fibrilacije atrija

Poremećaj se dijeli na četiri kategorije. Paroksizmalna obično kratko traje i prestaje unutar 24 sata. Perzistentna traje duže od tjedan dana i zahtijeva liječenje. Dugotrajna perzistentna traje duže od godinu dana bez poboljšanja, a permanentna je ona kod koje lijekovi i zahvati ne uspiju vratiti normalan ritam.

Kako se liječi?

Postoje učinkoviti tretmani koji značajno smanjuju rizik od moždanog udara. To uključuje promjene životnog stila poput održavanja zdrave težine, ograničavanja alkohola, fizičke aktivnosti i prehrane zdrave za srce. Liječnik može propisati lijekove za sprječavanje ugrušaka, usporavanje otkucaja ili vraćanje normalnog ritma. Ako to ne pomogne, opcija je i kirurški zahvat.

Kada posjetiti liječnika?

Ako osjetite bilo koji od navedenih simptoma ili imate stanja poput hipertenzije, javite se svom liječniku. Čak i obično slušanje srca na pregledu može otkriti problem. "Puls možete pratiti i na pametnim satovima; oni mogu otkriti potencijalnu fibrilaciju čak i ako se osjećate zdravo", napominje dr. Hayes.

Dr. Doshi pojašnjava da ne morate ići na hitnu pomoć čim posumnjate na AFib, osim ako se općenito osjećate loše. "Ako se osjećate loše, imate vrtoglavicu i mučninu, idite na hitnu. No ako imate povremene simptome treperenja, to je svakako razlog da nazovete liječnika i dogovorite pregled".