SRCE svakodnevno tiho radi, pumpajući krv i kisik do svakog kutka našeg tijela. Iako uglavnom ne obraćamo pozornost na njegov rad, postoje trenuci kada nam srce pokušava signalizirati da nešto nije u redu. Ti znakovi često su posljedica nezdravih navika, pretilosti, dijabetesa ili jednostavno prirodnog procesa starenja. Brza reakcija na te signale može spasiti život, ističe američki kardiolog dr. Kunal Sood.

Pet znakova koje ne smijemo zanemariti

Jedan od prvih znakova mogućeg srčanog problema je oticanje gležnjeva ili potkoljenica na kraju dana. Takva natečenost, poznata kao edem, može upućivati na zadržavanje tekućine zbog slabije funkcije srca ili bubrega. Kada srce ne uspijeva učinkovito pumpati krv, ona se zadržava u donjim dijelovima tijela. Oticanje se često pogoršava nakon duljeg stajanja ili sjedenja.

Drugi čest znak su osjećaji nepravilnog rada srca, poput treperenja ili preskakanja otkucaja. To se naziva aritmija, a najčešće je riječ o fibrilaciji, poremećaju koji značajno povećava rizik od moždanog udara i zatajenja srca. Ovakve palpitacije mogu biti popraćene vrtoglavicom ili kratkim dahom. Iako povremene smetnje nisu razlog za paniku, učestale i snažne promjene ritma zahtijevaju liječničku procjenu.

Bol u prsima koja se širi prema ruci, čeljusti, vratu ili leđima također je ozbiljan znak. Taj osjećaj može biti nalik stezanju, težini ili pritisku u prsima. Može se pojaviti tijekom fizičkog napora, stresa ili čak dok mirujete. Takva bol može upućivati na anginu ili srčani udar. Ako se pojavi, odmah pozovite hitnu pomoć.

Nesvjestica ili osjećaj slabosti, posebno kada su praćeni jakim lupanjem srca, mogu upućivati na ozbiljne poremećaje srčanog ritma. U tom slučaju riječ je o tzv. srčanoj sinkopi. Ako se ovakvi simptomi javljaju bez jasnog razloga, potrebno je hitno potražiti liječničku pomoć jer stanje može biti opasno.

Ako primijetite ubrzan i nepravilan puls, osobito ako se to događa prvi put, to može biti znak atrijske fibrilacije. Riječ je o najčešćem poremećaju srčanog ritma koji značajno povećava rizik od moždanog udara. Provjerite puls na zapešću ili vratu. Ako osjetite nepravilnosti, obratite se liječniku.

Kada odmah potražiti pomoć?

Dr. Sood naglašava da je nužno hitno otići liječniku u sljedećim situacijama:

• Ako osjetite snažnu bol u prsima koja se širi prema ruci, vratu ili čeljusti
• Ako imate palpitacije popraćene nesvjesticom ili nedostatkom daha
• Ako vam noge naglo nateknu, a teško dišete
• Ako srce nepravilno lupa, a stanje ne prolazi

U svim tim slučajevima postoji mogućnost srčanog udara, teške aritmije ili zatajenja srca. Brza reakcija može spriječiti trajna oštećenja ili čak spasiti život.

Kako čuvati zdravlje srca?

Zdravlje srca najbolje se održava kroz svakodnevne, jednostavne navike. Prehrana treba biti bogata svježim voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, ribom i orašastim plodovima. Hranu s visokim udjelom zasićenih masti, soli i šećera valja izbjegavati, jer podiže krvni tlak i kolesterol.

Tjelesna aktivnost je neizostavna. Preporučuje se barem trideset minuta umjerene aktivnosti, poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja, većinu dana u tjednu. Time se jača srce i održava tjelesna težina pod kontrolom.

Pušenje treba potpuno izbjegavati jer oštećuje krvne žile, a s alkoholom treba biti umjeren. Važno je i naučiti kako se nositi sa stresom. Tehnike opuštanja, kvalitetan san i svakodnevne rutine pomažu srcu da ostane snažno i otporno.

Ne zaboravite ni na redovite liječničke preglede. Praćenje krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi omogućuje rano otkrivanje problema i sprječava ozbiljne komplikacije.