POZNATO je da stres može imati veliki utjecaj na vaše fizičko i mentalno zdravlje. Iako kronični stres može dovesti do poremećaja mentalnog zdravlja kao što su depresija ili anksioznost, može vas učiniti i fizički bolesnima, a čak doprinijeti dugotrajnim stanjima poput bolesti srca.

Osim toga, stres može uzrokovati povišenu temperaturu čak i u slučaju kada nema simptoma bilo kakve bolesti ili infekcije. To je stanje još poznato i pod nazivom psihogena vrućica.

Povišena tjelesna temperatura

Normalna tjelesna temperatura zdrave odrasle osobe kreće se u rasponu od 36 stupnjeva do 37 stupnjeva, ovisno o mjestu na kojem se mjeri. Vrućica označava stanje u kojem se tjelesna temperatura povisila iznad normalne razine od 37 stupnjeva, a najčešće ukazuje na to kako se tijelo bori protiv neke bolesti. Ipak, liječnici potvrđuju da se vrućica može javiti i kao reakcija na stres.

Dokazano je da ljudsko tijelo snažno reagira na razinu stresa. Kada se nađemo u stresnoj situaciji, mišići se napnu, otkucaji srca se povećaju, disanje ubrza, a samim time naše se tijelo počne boriti protiv stvari koje mu stvaraju stres. Uz sve to, javlja se povišena temperatura jer tijelo ne može raspoznati što to točno ''napada'' naš organizam.

Ovako to objašnjavaju stručnjaci

"Opisan je fenomen u kojem se čini da stres podiže tjelesnu temperaturu u nedostatku drugih upalnih procesa kao što su infekcija ili ozljeda. Stres može imati veliki utjecaj na vaše fizičko i mentalno zdravlje. Iako kronični stres može dovesti do poremećaja mentalnog zdravlja kao što su depresija i tjeskoba, može vas učiniti i fizički bolesnima, a može čak doprinijeti dugotrajnim stanjima poput bolesti srca", objašnjava liječnica Katrina Miller Parrish.

Iako stručnjaci ne razumiju točno zašto se to događa, Miller Parrish vjeruje da ili mozak utječe na pojavu vrućice kao odgovor na stres ili hormoni stresa djeluju na endokrini sustav i tako dovode do povećanja tjelesne temperature.

Primjera radi, studija iz 2020. objavljena u časopisu Science otkrila je da reakcija na stres utječe na hipotalamus kod štakora, a to je područje mozga zaduženo kako bi kontroliralo tjelesnu temperaturu. Ipak, stručnjaci naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo je li to slučaj i kod ljudi.