Foto: Shutterstock

KEFIR je fermentirana namirnica koja je izvor zdrave crijevne flore, stabilizira probavnu funkciju te ima široku lepezu dobrobiti za zdravlje. Za izradu kefira potrebna su kefirna zrnca koja potiču proces fermentacije.

Kefirna zrnca su kultura zdravih bakterija i gljivica koji mogu živjeti vječno. Proces izrade kefira uključuje stvaranje okoliša u kojem zdrave bakterije i gljivice mogu rasti, razvijati se.

Mliječni kefir

Tradicionalno kao baza koristi se neprocesuirano, sirovo mlijeko, a isto se može zamijeniti mlijekom od orašastih plodova ili sjemenki.

Konzumiranje napitka kefira ima mnoge zdravstvene dobrobiti. Kefir stvara zdravu sluznicu crijeva, medij koji podržava rast zdrave crijevne flore. Kefir tako sprječava i infekcije parazitima, zatvor i maligna oboljenja. Prevencija malignih oboljenja povezana je s proizvodnjom desno – rotirajuće L (+) mliječne kiseline što je važan sastavni element ljudskog tijela. S obzirom na to da omogućava stvaranje zdrave crijevne flore, omogućava prevenciju oboljenja probavnog sustava.

Neka istraživanja pokazala su da kefir također izlučuje antibakterijske faktore koji preveniraju rast „loših“ bakterija. U tom smislu djeluje kao prirodni antibiotik. Druga istraživanja pokazuju da kefir neutralizira većinu patogenih bakterija unutar dvadeset četiri sata. Medicinski izvještaji navode na zaključke o dobrobiti kefira u tretmanu psorijaze, ekcema, alergija, migrena, kostobolje, reumatoidnog artritisa, kandidijaze i kolitisa.

Neke studije navode mogućnost kontrole dijareje kod novorođenčadi uzrokovane E. coli, druge pomoć u slučaju urinarnih infekcija i problema s prostatom, treće u smanjenju anksioznosti. Smanjenje anksioznosti mogao biti rezultat proizvodnje visokih razina triptofana koji se u mozgu konvertira u serotonin, a serotonin ima efekt opuštanja.

Kefir ima i mnoge nutritivne kvalitete. Kompletan je protein i bogat je mnogim vitaminima. Proces fermentacije povećava količinu vitamina, osobito B vitamina. Kefir je izvrstan izvor vitamina B12, a također sadrži i mnogo vitamina B1 i B6. Bogat je i enzimima koji sudjeluju u probavljanju.

Zdravstvena moć enzima je i mnogo veća i njihova je uloga mnogo šira no još ne sasvim poznata. Neki alternativci enzime smatraju mamcima, atraktorima i izvorima životne energije, a njihove zalihe gubimo starenjem.

Kefir se tradicionalno izrađuje na bazi sirovog mlijeka i u mlijeku se zrnca razvijaju.  Sirovo mlijeko od badema, sezama i suncokretovih sjemenki također može poslužiti kao baza za izradu kefirnog napitka. Izrada kefira je kontrolirani proces fermentacije u koji su uvedene specifične kulture koje sprječavaju rast onih „loših“. Okus mu je kiseli, prema kineskoj i ajurvedskoj tradiciji uravnotežava energije, a miris treba biti ugodan. Ima učinak hlađenja. U ustima i u organizmu izaziva kiselu reakciju.

Proces pripreme kefira na bazi mlijeka od orašastih plodova ili sjemenki:

1. Izradite mlijeko od orašastih plodova ili sjemenki s toplom vodom bez začina

2. Mlijeko izradite u blenderu tako da izradite primjerice preko noći močene i zatim  oguljene bademe s toplom vodom u omjeru 1:3 te procijedite kroz vrećicu za izradu mlijeka, gazu ili sl.(za 6 dcl mlijeka treba šalica od 2 dcl badema) 

3. Slijedite instrukcije za izradu kefira, odnosno oko 1-2 žlice aktivnih kefirnih zrnaca, startera, prelijte s oko 6 dcl mlijeka i ostavite na sobnoj temperaturi oko 24 h, odnosno dok se ne zgusne.

4. Gotov kefir procijedite i spremite u staklenu posudu. Gotov kefir možete ostaviti na sobnoj temperaturi da još sazrijeva, odnosno držati ga u frižideru ako želite zaustaviti proces fermentacije.

5. Eksperimentirajte dodavanjem omiljenih začina u gotovi kefirni napitak primjerice ekstrakt peperminta i vanilije, stevije uz miješanje ručnim pomagalom.

Vodeni kefir

Osim kefirnih zrnaca porijeklom s Kavkaza koji se razvijaju u mlijeku postoje i zrnca vodenog kefira.Naziva se i Tibicos,  japanski kristali, biserne suze ili kaspijske alge. Prednost vodenog kefira je što se izrađuje na bazi vode, a okusom podsjeća na gazirani gorkasti napitak od limuna.

Vodeni kefir nastaje ubacivanjem kefirne simbioze blagotvornih kultura bakterija i gljivica u zašećerenu vodu.Bakterije i kvasci prisutni u zrncima metaboliziraju šećer i pretvaraju ga u octenu kiselinu, što mu daje lagano šumeći efekt.

Znanstveni dokazi o dobrobiti vodenog kefira uključuju i prekidanje loših navika, odnosno smanjenje  želje za rafiniranom hranom te pomoć u promicanju zdravijeg menstrualnog ciklusa i odgode rane menopauze.

Priprema vodenog kefira (bitter lemon):

1. U staklenku veličine oko 2 litre staviti oko 6 žlica zrnaca vodenog kefira i oko 4 žlice šećera ili slada te preliti filtriranom ili izvorskom vodom tako da ostane zraka tri prsta pri vrhu posude.

2. Za okus dodajte pola prepolovljenog nešpricanog limuna ili iscijeđeni sok pola limuna te komadiće svježeg đumbira.

3. Na sobnoj temperaturi te na mjestu koje nije direktno izloženo svjetlu ostavite poklopljene staklenke. Fermentacija traje oko 48 sati, odnosno dok na površini nisu vidljivi mjehurići.

4. Gotovi kefir procijedite u čistu staklenu bocu. Koristite kefir na sobnoj temperaturi, a čuvajte ga u hladnjaku.

5. Kristale isprati i ponoviti postupak. Najbrže se razmnožavaju hranjenjem bijelom šećerom, ali barem ih povremeno nahranite i drugim vrijednim nutrijentima prisutnim u neprocesuiranim ili dijelom procesuiranim sladilima.

Kefirna zrnca tretirajte kao ljubimce. Hranite ih, čistite, omogućite im okoliš za rast i razvoj, a oni će vam vratiti zdravljem. Same ih u zaslađenoj vodi i u hladnjaku možete ostaviti do 7 dana. Mliječna procijeđena zrnca stavite u staklenku, pokrijte s malo mlijeka i spremite u hladnjak. Tako mogu stajati također do 7 dana. Višak možete pojesti ili podijeliti. Na duži put povedite ih sa sobom.