Sadržaj nastao u suradnji s: I-VENT

U ZIMSKIM mjesecima mnogi su prisiljeni sušiti rublje u kući ili stanu, pa čak i ako imaju balkon. Vlaga je ponekad toliko visoka da se ono vani ne može osušiti danima, a i u unutarnjim prostorima mu treba dosta vremena. Jedno od rješenja bilo bi nabaviti sušilicu. 

Ipak, neke kupaonice nisu zamišljene za sušilice i u njima više nema mjesta ni za što dodatno, dok neki ljudi jednostavno ne žele koristiti još jedan uređaj. Logično rješenje je rasprostrijeti rublje u hodnik.

No je li to rješenje ispravno i zdravo?

Naizgled praktično, ovo rješenje može ozbiljno utjecati na zdravlje i kvalitetu života, i to ne na dobar način.

Sušenje rublja u stanu podiže vlažnost za 30 posto 

Tijekom sušenja rublja kemikalije iz deterdženata i omekšivača isparavaju u zrak. Dugoročna izloženost ovim isparavanjima može iritirati dišne puteve, što je posebno štetno za djecu, starije osobe i one s osjetljivim dišnim sustavom.

Osim toga, povećava vlažnost zraka. Optimalna vlažnost stambenog prostora trebala bi biti između 30 i 50 posto, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Kada se rublje suši u zatvorenom prostoru, voda iz odjeće isparava i povećava se udio vlage u zraku za 30 posto.

Također, vlaga u zraku smanjuje učinkovitost grijanja. Prema stručnim procjenama, prostor s vlagom od 70 posto zahtijeva 26 posto više energije za postizanje ugodne temperature.

Povećana vlaga pogoduje razvoju plijesni i gljivica, koje se često pojavljuju na zidovima, stropovima ili namještaju. Plijesan, sitni organizmi iz porodice gljiva, raste na mjestima s visokom razinom vlage i slabom ventilacijom.

Osim što ne izgleda privlačno, njene spore, koje su nevidljive golim okom, lako se šire zrakom i mogu uzrokovati respiratorne probleme. To se može osjetiti kroz simptome kao što su curenje nosa i začepljenost, iritacija očiju, kašalj, grlobolja, glavobolja i osjećaj umora.

Kako riješiti problem vlage u domu?

Kako bi se spriječio razvoj vlage u domu, HZJZ savjetuje nekoliko koraka kojih se treba držati. Prašinu treba čistiti jednom tjedno, pri čemu je preporučljivo nositi masku i rukavice za zaštitu dišnih puteva. Jastuke i posteljinu trebalo bi držati pod pokrivačem otpornim na prašinu, a tapecirani namještaj zamijeniti plastičnim ili kožnim.

Podove je poželjno obložiti parketom, laminatom ili pločicama te održavati vlažnost zraka između 30 i 50 posto. Kuhinju, kupaonicu i podrum trebalo bi redovito ventilirati, a filtere u sustavima grijanja ili hlađenja redovito mijenjati kako bi se spriječilo nakupljanje bakterija i plijesni, koje vole vlažne prostore.

Međutim, za sprječavanje nakupljanja vlage i stvaranja plijesni, ključna je pravilna ventilacija. Otvaranje prozora može unijeti svjež zrak, ali u zimskim mjesecima to nije uvijek praktično zbog gubitka topline. Korisno rješenje su ventilacijski sustavi s povratom topline.

Prednosti ventilacijskog sustava

Udisanje svježeg zraka poboljšava raspoloženje i smanjuje umor, što rezultira boljom koncentracijom i produktivnošću. Također može poboljšati kvalitetu sna te smanjiti rizik od nesanice i glavobolje.

Sustav I-VENT osmišljen je da osigurava stalnu izmjenu zraka u prostoru bez potrebe za otvaranjem prozora. Automatski odvodi suvišnu vlagu iz doma i tako uklanja uvjete koji su pogodni za razvoj plijesni. 

Zahvaljujući sustavu povrata topline, izvlači zrak iz prostorije i provodi ga kroz keramičku ovojnicu koja zadržava toplinu. Potom uzima svjež zrak izvana, filtrira ga i vraća u prostor s minimalnim gubitkom topline (manje od dva posto). Sustav je opremljen senzorima temperature i vlage koji automatski prilagođavaju rad kako bi održavali optimalnu ravnotežu zraka u prostoru.

Unutar I-VENT ventilacijskog sustava nalaze se HEPA filteri koji uklanjaju pelud, prašinu i ostale štetne čestice iz zraka. Sustav radi 24 sata dnevno i bez buke. I-VENT se može ugraditi u novogradnje, starogradnje ili tijekom renovacija.

Više o tehničkim detaljima I-VENT sustava možete pronaći na službenim stranicama.

Ovaj trik za prepoznavanje plijesni može biti koristan ako niste sigurni

Plijesni se mogu prepoznati prema nekoliko karakterističnih znakova. Često se pojavljuju kao tamne mrlje ili pruge na zidovima, stropovima, podovima ili drugim površinama, a njihova boja može biti zelena, smeđa, crna, plava ili žuta, ovisno o vrsti. 

Osim izgleda, plijesan ima specifičan pljesniv, zemljani miris koji je posebno primjetan u slabo prozračenim prostorima. 

Najčešće se javlja na mjestima s visokom vlagom, a materijali zahvaćeni plijesni mogu pokazivati promjene, poput savijanja, pucanja ili ljuštenja. 

Ako se mrlja posvijetli ili nestane nakon nanošenja kapljice izbjeljivača, velika je vjerojatnost da se radi o plijesni. Plijesan je često teško uočiti na skrovitim mjestima, primjerice iza kuhinjskih elemenata ili ispod tepiha i madraca, pa je važno redovito provjeravati takva područja, osobito u uvjetima visoke vlage.

Zašto provjetravanje otvaranjem prozora nije uvijek dobro rješenje?

Iako se otvaranje prozora često smatra najboljim načinom za provjetravanje, zimi u dom može pustiti štetne čestice i onečišćenje. Kvaliteta zraka u urbanim sredinama tada je često loša zbog emisija iz prometa, grijanja na kruta goriva i industrijskih postrojenja.

Na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) mogu se provjeriti trenutne koncentracije PM čestica, osobito PM2.5, koje su dovoljno malene da mogu izazvati nadražaje u grlu, a mogu ući i u pluća.

Sponzorirani sadržaj donose Index i I-VENT u skladu s najvišim profesionalnim standardima