PIVO smanjuje faktor stresa, napetosti i agresije, dok polifenoli kojeg sadrži potiče inteligenciju. Popijte li ga previše vidno polje će vam se zamutiti, ali umjereno redovito konzumiranje piva popravlja vid i sprečava razvoj očne mrene. Zašto vam se od njega ponekad spava, te zašto ponekad uzrokuje glavobolju, pročitajte u nastavku.

O sastojcima i procesu proizvodnje piva novinari su u četvrtak imali priliku saznati „ U školi pivarstva za jedan sat“ u Zagrebačkoj pivovari. Neke pivarske tajne otkrio nam je mladi stručnjak Mile Matić. Iako se predstavnici sedme sile nisu pokazali kao vrsni znalci piva, kući su otišli s diplomom pivarske škole.

Osnovna sirovina za proizvodnju piva je slad - isklijali ječam, koji za razliku od cjelovitog zrna sadrži enzime potrebne za razgradnju škroba i proteina, koji omogućavaju stvaranje pivske sladovine koja će kasnije, vrenjem, dati pivo.  Slad u procesu proizvodnje piva omogućuje stvaranje šećera, okusa i boje, koju određuje svijetli, tamni i karamelni slad.

Vode u pivu dakako ima najviše te upravo njena kvaliteta određuje kvalitetu i tip piva. Soli koje se nalaze u vodi utječu na reakcije koje se odvijaju u tijekom proizvodnje i kao takve formiraju boju i miris finalnog proizvoda. Primjerice, u Njemačkoj se proizvode piva oštrog okusa jer je u toj zemlji voda tvrda, dok su češka piva potpuno drugačija budući da se dobivaju iz mekane vode.

Hmelj pivu daje gorčinu, pridonosi aromi i okusu. Ima bakteriocidni učinak te osigurava stvaranje pjene. Omjer gorkog i aromatičnog hmelja određuje miris, okus i vrstu piva. Zanimljivo je da ova biljka raste samo između 35 i 55 sjeverne paralele. Najveći proizvođači su SAD, Njemačka, Kina i Slovenija, na čijim južnim Alpama raste najkvalitetniji hmelj na svijetu. Pivskom kvascu je zadaća da "jede“ sladovinu i proizvodi alkohol. O njegovim svojstava umnogome zavise svojstva piva. Vrenje se odvija pomoću strogo odabranih, selekcioniranih spojeva koji odgovaraju željenom tipu i osiguravaju njegovu stabilnost i trajnost.

Tzv. nesladovane sirovine koje se koriste su alternativni izvor šećera, povećavaju pitkost i sadržaj alkohola u pivu. U cijeloj Europi, osim u Njemačkoj gdje se upotrebljava samo slad, kao nesladovna sirovina koristi se kukuruzna krupica. U Americi se koristi riža, čak 50 posto, a u ostalim dijelovima svijeta ječam i zob.  

Proces proizvodnje piva započinje varenjem sladovine, a potom slijedi proces fermentacije u kojem se šećer pretvara u alkohol i CO2 uz pomoć kvasca. Procesom fermentacije nastaju i sporedni produkti – esteri, viši alkoholi, vitamini diacetila i sumporni spojevi. Upravo prekomjerna, odnosno nedopuštena količina sumpornih spojeva i diacetila kod nekih konzumenata piva uzrokuje glavobolju.

Dozrijevanje ili odležavanje je postupak koji osigurava stabilnost okusa i bistroću piva. Ovaj proces traje oko tjedan dana, a prostori u kojem se odvija trebaju imati temperaturu od 0° do -1/-2°C. Slijedeći proces je filtracija kada se izdvaja pivo, korigira CO2, sladovina i gorčina. Kao filtracijsko sredstvo koristi se diatomejska zemlja, koja se vadi s velikih oceanskih dubina.

Završna faza je punjenje piva u boce koje trebaju biti nabolje smeđe, ili zelene boje. Naime, do piva ne smije doprijeti svjetlost jer bi u kontaktu s hmeljom poprimilo vrlo neugodan miris i ne bi se smjelo konzumirati. Postoje vrste piva koje ne sadrže hmelj i koje se pune u svijetle boce.

Kako bi se uočila eventualna odstupanja, kontrolira se kvaliteta piva u svim fazama proizvodnje. Vrlo precizni instrumenti mjere sve važne parametre, no za kvalitetu i konačni okus najvažnije je mišljenje stručnjaka koji su trenirani za ocjenjivanje kakvoće piva.

Pivo je zdravo

S zdravstvenog i nutritivnog aspekta umjereno konzumiranje piva je preporučljivo. Medicinske studije su pokazale da neke tvari iz piva djeluje preventivno na rak crijeva, a imaju i pozitivnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju. Konzumiranje piva također smanjuje mogućnost nastajanja bubrežnog kamenca, a ima i diuretsko djelovanje te sadrži visoku koncentraciju antioksidansa.

Pivo djeluje umirujuće, a iako se to svojstvo točno ne može pripisati određenoj tvari, dokazano je da ono postoji. To je ujedno odgovor zašto se mnogima nakon jedne čaše piva spava. Pivo smanjuje faktor stresa, napetosti, agresije, a samim time i faktor rizika od srčanog infarkta i visokog tlaka. Dakle, poznata uzrečica "pivce za živce" ima i znanstveno uporište

I. Barać