KOLIKO su narodnjaci popularni među mladim Hrvatima, kako utječu na njih i na koji način otkrivaju novu glazbu, bila su neka od pitanja tribine pod nazivom "Playlista naših mladih: Poznaju li milenijalci Cecu ili Štulića" koja se održala u četvrtak u Kinu Europa.

"Kad narodnjaci pjevaju o alkoholu, onda su sirovine"

"Nema loših žanrova, ima samo dobre i loše glazbe. Samo što su parametri po kojima se procjenjuju ti žanrovi različiti. Naš osobni ukus ne smije uvjetovati kako doživljavamo glazbu. Radio s cajkama nije došao da nam nameće tuđi ukus, nego je došao kao proizvod toga što ljudi kod nas vole slušati. Ništa ne treba podcjenjivati", tvrdi glazbeni kritičar Hrvoje Horvat. 

S njim se složila i radijska novinarka Ivona Lenard koja se osvrnula na poruke koje mladi dobivaju iz narodnjačke glazbe i usporedila ih s drugim žanrovima. 

"U narodnjacima se pjeva o porocima i to je problem, ali kad se u drugim žanrovima pjeva o tim temama, onda nije problem. Narodnjaci, kad pjevaju o alkoholu, onda su sirovine, a kad se o tome pjeva u rocku, onda je ok. Mislim da to sve ovisi o interpretaciji. Neki misle da oni pjevaju o glupostima. Pokušajte prevesti pjesme ABBA-e, njihovi stihovi mogu zvučati kao narodnjaci", kaže ona. 

"Oni čovjeka dobivaju na emociju"

Goran Belošević iz grupe Pravila igre i sam se prisjetio kako je prilikom gostovanja na jednom radiju njemu i članovima benda spikerica čitala stihove narodnjaka i prijevode stranih pjesama, a oni su morali pogoditi o čemu se radi. Priznao je da im nije bilo lako razlikovati ih po stihovima. 

"Tekstovi narodnjaka nisu nužno loši, koliko god da banaliziraju stvari. Oni čovjeka žele dobiti na emociju, da izađe , zabavi se i prepusti se toj emociji. Prije par godina se išlo iz krajnosti u krajnost. Izvođači koji su imali visoku produkciju rock glazbe i tekstove narodnjaka. Danas je to pop", dodao je.

Osvrnuli su se i na način kako današnji mladi otkrivaju novu glazbu, što ih, zbog pristupa modernoj tehnologiji i internetu, razlikuje od prethodnih generacija. Danas ljudi putem interneta i servisa za reprodukciju glazbe u svakom trenu mogu doći do bilo koje pjesme, dok su ranije generacije morale glazbu kupovati na kazetama ili CD-ovima. 

Goran je to prokomentirao iz pozicije izvođača. 

"Naša ciljana publika su mladi između 15 i 25 godina, to je generacija koja primarno bira internet i to nam je u početku olakšalo pristup. Mislim da je danas teže uspjeti. Lakše se pojaviti, ali je teže uspjeti. Mladi danas na dnevnoj bazi dobivaju nove hitove, nove pjesme, nove oglase. Teže im je odabrati", kaže on. 

"Više ih zanimanju YouTuberi nego glazbenici"

Ivona je istaknula da smatra da su danas mladi više zainteresirani za YouTubere nego glazbenike. 

"Prije će se povezati s nekim tko se šminka ili igra igrice. Glazba je danas samo nešto pozadinsko, površnije je doživljavaju", rekla je. 

Zaključili su i da se danas sve više mladih ljudi izjašnjava da sluša različite vrste glazbe, umjesto da se opredijele samo za jedan žanr

"Sumnjam da i oni koji vole turbofolk, takvu glazbu slušaju od ranog jutra. Iako ima i takvih. Sjećam se, kad je počeo s radom radio koji pušta folk, da su svi govorili da to ne slušaju, a vidio bih ih kako to pjevaju u autu", prisjetio se Goran. 

Glazbena novinarka Maja Trstenjak smatra da je to što ljudi slušaju "od svega po malo" pozitivan pomak. 

"Brišu se predrasude. Nekad su bile jako izražene supkulture i bilo je, primjerice, sramota reći da slušaš pop ako si punker. Mislim da je to bilo loše jer su se tako stvarale i društvene predrasude. Podcjenjivali su jedni druge na osnovu glazbe. Danas je sasvim normalno da slušaš različite žanrove i nestaju takve predrasude", zaključila je.