NOVINARKA Mirta Šurjak javila se u subotu, 7. veljače, u emisiji Vijesti u 15 na HRT 4 s Hvara, gdje je svečano obilježena 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva, jedan od najznačajnijih jubileja u hrvatskoj povijesti.

U Arsenalu i na Trgu sv. Stjepana I. otkrivena je i blagoslovljena spomen-ploča podignuta u čast prvom hrvatskom kralju, Tomislavu. Riječ je o simboličnom činu kojim se podsjetilo na razdoblje ranosrednjovjekovne hrvatske državnosti.

U prilogu je Šurjak istaknula: "Kralj Tomislav, naglašeno ovdje danas u izlaganju brojnih uglednika iz društvenog kulturnog života Republike Hrvatske, bio je simbol otpora protiv germanizacije, mađarizacije, a isto tako i jugoslavenstva."

Što znamo o kralju Tomislavu

Kralj Tomislav smatra se prvim hrvatskim kraljem. Njegova se vladavina najčešće smješta u razdoblje oko 910. do 928. godine. Ključni povijesni izvor koji ga spominje jest pismo pape Ivana X. iz 925. godine, u kojem se Tomislav oslovljava kao kralj, što se u historiografiji uzima kao potvrda njegova kraljevskog statusa.

Važno je napomenuti da bizantski car i pisac Konstantin VII. Porfirogenet u djelu De administrando imperio ne spominje Tomislava imenom. Taj podatak često se ističe u raspravama o ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti i dostupnosti izvora iz tog razdoblja.

Tomislav je vladao u vrijeme snažnih političkih i vojnih pritisaka. Hrvatska je tada balansirala između Franačkog, odnosno kasnije Svetog Rimskog Carstva, Bizanta i Ugarske. U izvorima se spominje i sukob s bugarskim carem Simeonom I., a Tomislav se u historiografiji često navodi kao vladar koji je uspio obraniti teritorij i učvrstiti položaj Hrvatske.

Odnos prema Srbiji i pitanje "protujugoslavenstva"

Prema nekim povijesnim tumačenjima, Tomislav je pružio zaštitu srpskom knezu Zahariji, koji je bio u sukobu s bugarskim carem. Taj se podatak koristi u raspravama o odnosima između ranosrednjovjekovnih hrvatskih i srpskih vladara.

Zbog takvih epizoda dio povjesničara u 19. i početkom 20. stoljeća interpretirao je Tomislava kao simbol zajedništva južnoslavenskih naroda. Upravo je 1925. godine, u vrijeme Kraljevine SHS, odnosno kasnije Jugoslavije, obilježena 1000. godišnjica Hrvatskoga Kraljevstva na razini cijele države.

Tadašnji kralj Aleksandar I. Karađorđević dao je sinu ime Tomislav, što je u to vrijeme tumačeno kao politička poruka i pokušaj povezivanja hrvatske srednjovjekovne baštine s jugoslavenskom državnom idejom.

Zanimljivo je i to da monumentalni spomenik kralju Tomislavu u Zagrebu, danas jedan od prepoznatljivih simbola grada, datira upravo iz razdoblja između dvaju svjetskih ratova. Njegovo podizanje bilo je dio tadašnje politike simboličkog naglašavanja hrvatske povijesne državnosti unutar jugoslavenskog okvira.