IAKO jesen donosi brojne slikovite prizore, za osobe sklone alergijama ovo doba godine može biti prilično neugodno. Pelud pojedinih biljaka u jesenskim mjesecima može izazvati kihanje, začepljen nos, svrbež očiju i druge neugodne simptome. Što stoji iza jesenskih alergija i kako ih ublažiti, objašnjava alergolog dr. Mark Aronica, piše Cleveland Clinic.

Što su jesenske alergije

Jesenske alergije oblik su alergijskog rinitisa, poznatog i kao peludna groznica. Riječ je o reakciji imunološkog sustava na pelud koja se nalazi u zraku.

Kada je udahnemo, organizam je kod osoba sklonih alergijama prepoznaje kao prijetnju i pokreće obrambenu reakciju, zbog čega se mogu pojaviti simptomi poput kihanja, curenja ili začepljenosti nosa, svrbeža očiju i pojačanog suzenja. Intenzitet simptoma može varirati ovisno o količini peludi u zraku i individualnoj osjetljivosti.

Glavni uzročnici

Kao i u proljeće i ljeto, pelud je i u jesen jedan od glavnih uzročnika alergija. Razlika je u vrsti peludi koja se otpušta u zrak ovisno o godišnjem dobu.

"U jesen je koncentracija peludi korova najviša", objašnjava dr. Aronica i dodaje: "Ako je jesen iznadprosječno topla, može se pojaviti i alergija na pelud trava, što dodatno pogoršava već neugodne simptome".

Najčešći jesenski alergen je ambrozija, koja cvate krajem kolovoza i proizvodi goleme količine peludi. Dr. Aronica navodi kako jedna biljka može otpustiti i do milijardu zrnaca. Ostali česti jesenski alergeni su čičak, bijela loboda, pelin, kopriva, ruska bodičica, divlji pelin i kotrljan. Jesen zbog vlažnog vremena i truljenja biljaka može biti problematična i za osobe alergične na plijesan.

Prepoznajte simptome

Osobe osjetljive na jesenske alergene mogu iskusiti začepljenost nosa, svrbež očiju, curenje iz nosa i kihanje. Česti su i slijevanje sekreta niz ždrijelo te grlobolja. Mogu se javiti i umor, osjećaj mentalne zamagljenosti i problemi sa spavanjem, osobito kod korištenja antihistaminika.

Razlika između alergije i prehlade

Jesen je i početak sezone respiratornih infekcija, pa je važno razlikovati simptome. Na infekciju gornjih dišnih puteva vjerojatno upućuju povišena temperatura, bolovi u tijelu, jak umor, mučnina, povraćanje, snažan kašalj, dugotrajna grlobolja te gusta sluz žute ili zelene boje.

"Ako lijekovi protiv alergije uopće ne pomažu, vjerojatno se radi o virusu", kaže dr. Aronica.

Postavljanje dijagnoze

Službena dijagnoza alergijskog rinitisa nije potrebna svima. Ipak, ako simptomi značajno utječu na kvalitetu života, preporučuje se posjet alergologu.

"Obavit ćemo pregled, razgovarati o simptomima i napraviti kožni test da bismo precizno utvrdili uzrok", navodi dr. Aronica. "Alergolozi su ti koji propisuju i provode imunoterapiju, poznatu kao alergijske injekcije, pa je za tu opciju potrebno posjetiti specijalista".

Mogućnosti liječenja

Za ublažavanje simptoma jesenskih alergija najbolji je kombinirani pristup koji uključuje kućne metode, lijekove bez recepta, lijekove na recept i prevenciju. Za brzo olakšanje kod začepljenosti može pomoći ispiranje sinusa pomoću posude za nos, pod uvjetom da se pravilno koristi i održava čistom. Time se uklanja višak sluzi i alergeni.

Važna je i hidratacija jer voda razrjeđuje sluz, a topli čaj s medom umiruje nadraženo grlo. Kod problema s očima preporučuje se umivanje i ispiranje umjetnim suzama. Ako su oči i dalje crvene i natečene, pomoći mogu hladni oblozi. Udisanje pare također razrjeđuje sluz i smiruje nadražene dišne puteve.

Dr. Aronica ističe i što treba izbjegavati. Ne postoje dokazi da eterična ulja pomažu kod alergija, štoviše, mogu i pogoršati stanje. On preporučuje pridržavanje metoda koje su znanstveno utemeljene.

Ako kućne metode ne daju rezultate, u ljekarnama su dostupni lijekovi bez recepta, poput sprejeva za nos, te dugodjelujući antihistaminici koji ne uzrokuju pospanost. "Ovi su lijekovi općenito vrlo učinkoviti u kontroli većine alergija", napominje dr. Aronica. Preporučuje se uzeti lijekove i prije pojave simptoma, osobito kada je najavljena visoka koncentracija peludi.

Za teže simptome liječnik može propisati antihistaminske sprejeve za nos koje treba koristiti dvaput dnevno. Druga je opcija imunoterapija ili alergijske injekcije, terapija koja s vremenom postupno smanjuje osjetljivost na alergene. Rezultati se vide tek nakon više mjeseci, pa se preporučuje osobama s teškim i trajnim simptomima.

Smanjenje izloženosti alergenima

Najbolja prevencija je izbjegavanje uzročnika. "Glavni dio terapije je izbjegavanje alergena", kaže dr. Aronica. Iako je pelud koju vjetar nosi teško izbjeći, izloženost se može smanjiti. Držite prozore zatvorenima i koristite klima-uređaj ili grijanje.

Nakon boravka na otvorenom istuširajte se ili barem operite ruke i lice. Presvucite odjeću čim uđete u kuću. Ako je moguće, poslove poput košnje trave, grabljanja lišća i plijevljenja prepustite drugima. Dr. Aronica napominje da je pelud gotovo nemoguće u potpunosti izbjeći, pa je dobro imati spremne lijekove za povremenu pojavu simptoma.

Kvalitetnija jesen unatoč alergijama

Iako za alergije ne postoji konačan lijek, simptomi se mogu uspješno držati pod kontrolom kombinacijom različitih pristupa. Kućne metode, odgovarajući lijekovi i mjere prevencije mogu pomoći u smanjenju izloženosti alergenima te ublažiti neugodne tegobe poput kihanja, curenja nosa, začepljenosti i svrbeža očiju.

Uz pravilnu kontrolu simptoma, boravak na otvorenom i svakodnevne aktivnosti tijekom jesenskih mjeseci mogu biti znatno ugodniji, a kvaliteta života bolja.