ALZHEIMEROVA bolest najčešći je oblik demencije i uglavnom pogađa osobe starije od 65 godina. Iako postoje tretmani za ublažavanje simptoma, oni ne zaustavljaju napredovanje bolesti. Nova studija, objavljena u časopisu Neurology, sugerira da cjepivo protiv gripe u visokoj dozi, primijenjeno nakon 65. godine, može ponuditi zaštitu te je povezano sa "značajno nižim" rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti u usporedbi sa standardnom dozom cjepiva, piše Express.

Detalji istraživanja

U istraživanju je sudjelovalo 164.797 osoba starijih od 65 godina koje nisu imale prethodne pokazatelje kognitivnog oštećenja. Znanstvenici su ih pratili do tri godine nakon cijepljenja. Od ukupnog broja sudionika, njih 120.775 primilo je cjepivo u visokoj dozi, a 44.022 u standardnoj. Prema rezultatima istraživanja, zaštita je trajala do 25 mjeseci nakon primjene cjepiva, a kod žena je smanjeni rizik bio prisutan čak i dulje nego kod muškaraca.

Ograničenja i budući koraci

Naravno, valja imati na umu da istraživanje dolazi s određenim ograničenjima. Istraživači su priznali da je njihova studija imala određena ograničenja jer su im nedostajali sociodemografski podaci, informacije o načinu života, biomarkerima i smrtnosti.

Upravo zato su potaknuli buduća istraživanja kako bi se razjasnilo pokazuje li ova razlika da je upravo zaštita od gripe mehanizam povezan s manjim rizikom od Alzheimerove bolesti, a ne neki drugi faktor.

Ranija saznanja i rizici

Prethodno istraživanje, predstavljeno 2020. na Međunarodnoj konferenciji Udruge za Alzheimerovu bolest, također je pokazalo da cijepljenje protiv gripe i upale pluća može pomoći u smanjenju broja slučajeva demencije.

Jedna je druga studija istaknula da su osobe s demencijom koje su završile u bolnici zbog infekcije imale šest i pol puta veću vjerojatnost da će umrijeti unutar mjesec dana, u usporedbi s onima koji nisu imali demenciju.

Prepoznavanje simptoma

Alzheimerova bolest je progresivna, što znači da se simptomi s vremenom pogoršavaju, a rani znakovi u početku mogu biti teško uočljivi. Organizacija Alzheimer’s Research UK navodi da neki od najranijih znakova mogu uključivati ponavljanje, redovito zaboravljanje nedavnih događaja i imena te poteškoće s pronalaženjem pravih riječi.

Kako bolest napreduje, neki mogu postati loše raspoloženi, tjeskobni ili uznemireni, dok drugi gube samopouzdanje ili interes za događaje oko sebe. Iz dobrotvorne organizacije poručuju: "Nema dvoje ljudi koji demenciju doživljavaju na isti način. Ako ste zabrinuti zbog bilo kojeg od spomenutih simptoma, razgovarajte sa svojim liječnikom."