LJUDSKI mozak, organ težak oko kilogram i pol, ima nevjerojatnu sposobnost učenja, pamćenja i rješavanja problema. Unatoč tome, mnogi se svakodnevno suočavaju s manjkom koncentracije i poteškoćama u održavanju fokusa, piše Harvard Health Publishing.

Što sve utječe na koncentraciju?

Iako neke osobe imaju dijagnosticiran poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) koji im otežava usredotočenost, na koncentraciju utječe i niz drugih čimbenika. To su dob, opće zdravstveno stanje, kvaliteta sna, okolina u kojoj boravimo, pa i emocionalno stanje. Velik utjecaj imaju i životne navike.

Primjerice, prekomjerna konzumacija alkohola može usporiti moždane funkcije, dok stalni priljev poruka, e-mailova i obavijesti s pametnih telefona opterećuje neuronske mreže odgovorne za pažnju. Sposobnost dugotrajne pažnje među prvima slabi ako osoba ne spava dovoljno.

Istovremeno, emocionalni stres nepovoljno djeluje na prefrontalni korteks, dio mozga ključan za pažnju i radnu memoriju. Također, obavljanje više zadataka istovremeno troši znatno više mentalne energije nego usmjeravanje na samo jednu aktivnost.

Koji lijekovi mogu smanjiti fokus?

Na sposobnost fokusiranja mogu utjecati i neki lijekovi koji se izdaju na recept ili su dostupni bez recepta. Među njima su lijekovi za spavanje, alergije, prehladu i gripu, kao i lijekovi protiv anksioznosti, napadaja i bolova.

Na koncentraciju mogu utjecati i kortikosteroidi, lijekovi za srce i krvni tlak, sedativi te pojedini antidepresivi, antihistaminici i lijekovi za Parkinsonovu bolest i probleme s mokrenjem.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Svaka osoba funkcionira drugačije i nekima je prirodno teže održati fokus. Ipak, liječniku se treba javiti ako primijetite nove ili nagle promjene u sposobnosti koncentracije. Potražite savjet ako imate problema sa završavanjem svakodnevnih obveza i kućanskih poslova, ako često gubite ili zaboravljate važne stvari poput ključeva i mobitela ili ako počnete donositi loše ili za vas neuobičajene odluke.

Takve promjene mogu upućivati na zdravstveni problem koji zahtijeva liječenje, primjerice bolest srca, depresiju, anksioznost ili demenciju. Važno je s liječnikom ili ljekarnikom provjeriti sve lijekove koje uzimate. Ako neki od njih uzrokuje ili pogoršava problem, liječnik može prilagoditi dozu ili preporučiti zamjenski lijek.

Što je "moždana magla"?

Pojam "moždana magla" nije službena medicinska dijagnoza, nego opisni izraz za osjećaj mentalne usporenosti, smušenosti i problema s pronalaženjem riječi ili pamćenjem. Iako ga i liječnici koriste u razgovoru s pacijentima jer dobro opisuje subjektivni osjećaj, klinički se usmjeravaju na stvarne uzroke takvog stanja. To mogu biti problemi sa spavanjem, nuspojave lijekova ili hormonalne promjene.

Promjene životnih navika za bolji fokus

Koncentracija se često može popraviti kombinacijom zdravih navika i praktičnih strategija. Prilagodba dnevne rutine može pomoći da razmišljate bistrije. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne tjelovježbe tjedno, poput trčanja, brzog hodanja ili plivanja, jer se time povećava protok krvi u prefrontalni korteks.

Korisno je i prakticiranje meditacije usredotočene svjesnosti (mindfulness), tehnike koja jača koncentraciju usmjeravanjem pažnje na sadašnji trenutak. Dovoljno sna, od sedam do devet sati svake noći, ključno je za odmor mozga.

Pritom je dobro ići spavati i buditi se u približno isto vrijeme. Zdravlju mozga pogoduje i prehrana bazirana na biljkama, poput mediteranske, s naglaskom na voću, povrću i vlaknima, uz izbjegavanje šećera.

Svakodnevne strategije za održavanje pažnje

Osim promjene navika, pažnju možete poboljšati i primjenom nekoliko jednostavnih tehnika. Organizirajte rad u vremenskim blokovima s pauzama između njih, jer koncentracija prirodno slabi nakon određenog vremena. Posvetite se samo jednom zadatku i pokušajte ga završiti prije nego što prijeđete na sljedeći.

Uklonite smetnje tako da ograničite digitalne prekide, ugasite televizor i utišate mobitel. Ako je moguće, radite u mirnoj prostoriji i zamolite ukućane ili kolege da vas ne ometaju. Korisne su i aktivnosti koje zahtijevaju visoku razinu pažnje, poput učenja sviranja instrumenta ili novog jezika.

Na kraju, ne treba zanemariti ni društveni život. Usamljenost može voditi u depresiju i stres, koji izravno štete fokusu, dok druženje s prijateljima i obitelji održava um aktivnim.