INSPIRIRANA prehranom koju su sredinom 20. stoljeća slijedili stanovnici Italije, Grčke, Španjolske i drugih država oko Sredozemnog mora, mediteranska prehrana sastoji se prvenstveno od povrća, voća, orašastih plodova, mahunarki, cjelovitih žitarica, plodova mora te djevičanskog maslinovog ulja. To također znači samo umjerenu konzumaciju mliječnih proizvoda, crvenog mesa i gotovo potpuno izbjegavanje prerađene hrane i slatkih pića.

Stručnjaci već dugo primjećuju blagodati mediteranske prehrane, koje uključuju smanjeni rizik od srčanog udara, moždanog udara i dijabetesa tipa 2, kao i gubitak kilograma te niži krvni tlak.

Nova studija koju je proveo United States Air Force otkrila je da mediteranska prehrana također može poboljšati kognitivne sposobnosti - barem kad se prakticira u kombinaciji s puno vježbanja. Studija je proučavala dvije skupine, a obje su se pridržavale strogog režima vježbanja tijekom 12 tjedana. Tijekom tog razdoblja jedna je skupina dobivala dnevne dodatke koji oponašaju nutritivna svojstva mediteranske prehrambene hrane, dok su drugi dobivali placebo. 

Na kraju probnog razdoblja, skupina koja je dobivala pravi dodatak prehrani pokazala je značajno poboljšanje u šest od osam kognitivnih testova, dok su oni koji su uzimali placebo imali bolje rezultate u samo četiri od osam testova.

Ovi rezultati sugeriraju da mediteranska prehrana u kombinaciji s vježbanjem može poboljšati pamćenje, mentalne reakcije i pružiti druge kognitivne blagodati, navodi Eat This, Not That.