IAKO nam je hidracija često na pameti tijekom vrućina ili nakon vježbanja, u svakodnevnim okolnostima lako zaboravimo koliko je važna. Tijelo može biti dehidrirano i prije nego što to primijetimo – čak i bez osjećaja žeđi. Također, s obzirom na to da je više od polovice tijela sastavljeno od vode, nedostatak tekućine može brzo i značajno utjecati na zdravlje.

Dijetetičarka Marjorie Cohn i osobna trenerica te dijetetičarka Stephanie Hnatiuk ističu da nema jedne univerzalne količine vode koju bi svi trebali piti. No, kao orijentir navode oko 1.5-2.5 litre dnevno, uz napomenu da potrebe ovise o klimi, razini aktivnosti i zdravlju.

"Osjećaj žeđi znači da ste već zakasnili s unosom tekućine", upozorava Cohn za Parade. Dodaje kako je i boja urina dobar pokazatelj – idealno je da bude svijetložut, a tamniji tonovi ukazuju na dehidraciju.

"Kronična dehidracija može čak povećati krvni tlak"

Tijelo ovisi o vodi za brojne funkcije – od regulacije temperature do podmazivanja zglobova. Čak i blaga dehidracija može uzrokovati glavobolje, umor, suha usta, manjak koncentracije i zatvor. "Voda je ključna za probavu – bez nje dolazi do nadutosti i tvrde stolice", kaže Cohn. Također, dehidracija smanjuje toleranciju na vrućinu, povećava broj otkucaja srca i može uzrokovati vrtoglavicu.

Ako se dehidracija nastavi dulje vrijeme, posljedice postaju ozbiljnije – povećan je rizik od bubrežnih kamenaca, infekcija mokraćnog sustava, lošijeg sna i suhe kože. "Kronična dehidracija može čak povećati krvni tlak jer srce mora jače raditi da bi cirkuliralo krv", ističe Cohn.

Zato je važno ne čekati znakove, već piti vodu redovito tijekom dana.