NAVIKE koje nam uskraćuju važne hranljive sastojke mogu brzo ubiti moždane stanice i dovesti nas u rizik od mentalnih poremećaja, kao što su depresija ili anksioznost, teške fizičke tegobe poput Alzheimerove bolesti, moždani udar, epilepsija, pa čak i rak.

Preskakanje doručka

Postoji razlog zašto se doručak smatra najvažnijim obrokom dana. Preskakanje istog može rezultirati niskom razinom šećera u krvi što oštećuje mozak, osobito ako to često ponavljate. Vaš mozak troši više energije nego bilo koji drugi organ u tijelu i dnevno uzima do 20% ukupne dostupne glukoze iz vašeg organizma.

Otprilike 2/3 "energetskog budžeta" mozga koristi se za pomoć neuronima koji ispuštaju signale ostatku tijela. Preostala 1/3 namijenjena je staničnom održavanju i njezi. Ako redovito uskraćujete hranu koja je potrebna mozgu, uzrokujete manjak u tom energetskom budžetu i mozak počne "otupljivati" na vanjske podražaje, navodi Health & Human Research.

Manjak sna

Sigurno ste više puta doživjeli osjećaj tromosti i zaboravnost dan nakon što niste spavali. To je zato što manjak sna oduzima vašim neuronima sposobnost pravilnog funkcioniranja, što dovodi do mentalne zatupljenosti i propusta koji mogu utjecati na vaš rad i odnose. To nije jedina stvar. Vaša su osjetila i refleksi prigušeni, što je jako opasno ako vozite automobil.

Kronično uskraćivanje sna organizmu može napraviti da ovi učinci postanu trajni. Dakle, sljedeći put kada se dogodi da imate previše obaveza i da će vrijeme za spavanje biti skraćeno, ipak razmislite dati prioritet snu. Odvojite vrijeme za pravilno spavanje, a to će vam omogućiti da imate energije kako biste sljedećeg dana napravili više posla za manje vremena.

Prejedanje

Studije su otkrile iznenađujuću vezu između prevelike sitosti i demencije. Razlozi su nejasni, ali istraživači sumnjaju da do prejedanja dolazi kada hrana koju konzumiramo zapravo nema hranljivih tvari koje su nam potrebne, što dovodi do prekomjernog unosa hrane u želji da tijelo dobije potrebne minerale i vitamine.

Ako se uzmu u obzir statistički podaci, od 2015. godine može se primijetiti rast broja pacijenata kojima je dijagnosticirana demencija, a taj je broj dosegao gotovo 45 milijuna ljudi. Istovremeno, stopa pretilosti u SAD-u popela se s 11,1% na 30,6%. Potrebno je više studija da bi se utvrdio točan razlog, ali evidentno je da veza postoji.

Dehidracija

Naša tijela sadrže 70% vode i ona je presudna za svaku tjelesnu funkciju, uključujući funkciju mozga. Djelovanje dehidracije na naš mozak odvija se jako brzo, a istraživači su utvrdili da samo dva sata teških vježbi bez vode mogu uzrokovati pad kognitivnih funkcija. U istraživanjima je ustanovljeno da dehidracija najviše utječe na funkcije kao što su rješavanje složenih problema, koordinacija i pažnja.

Ne morate se stresirati jeste li popili određenu količinu vode svaki dan, samo obratite pažnju na žeđ jer je ona odličan pokazatelj je li vam voda potrebna ili ne. Pokušajte tijekom dana piti učestalo po malo vode da biste održali razinu vode u tijelu stabilnom i da bi mozak bio sretan.