SREDSTVO za dezinfekciju djelotvorno je i jako praktično ako nemate pristup vodi i sapunu, a morate oprati ruke. Prema odredbama američke Uprave za hranu i lijekove iz 2019., sredstvima za dezinfekciju podrazumijevaju se ona koja kao aktivni sastojak sadrže etil alkohol, izopropil alkohol ili benzalkonij klorid. Ostali sastojci nisu se pokazali djelotvornim pri ubijanju mikroba ili za to nema dovoljno dokaza, prenosi Live Science.

Kako djeluje sredstvo za dezinfekciju ruku?

Ključni sastojak u većini ovih proizvoda jest alkohol. U kemijskom smislu, alkohol predstavlja organske molekule sastavljene od ugljika, kisika i vodika. Etanol je kemikalija koja se nalazi u alkoholnim pićima. Obično na nju pomislimo kada govorimo o alkoholu. Propanol i izopropanol (izopropilni alkohol) su također alkoholi i često se koriste za dezinfekciju jer su lako topljivi u vodi, kao i etanol.

Alkohol uništava agense koji uzrokuju bolesti, tj. patogene tako što razlaže proteine, prepolovljava stanicu ili joj poremeti metabolizam. Otopine sa svega 30 posto alkohola u stanju su donekle ubiti patogene. Sadržaj alkohola koji prelazi 60 posto djelotvorno ubija širok spektar bakterija i virusa. Najučinkovitija je, ipak, otopina od 90 do 95 posto sadržaja alkohola.

Još jedna od prednosti alkohola je što mu se bakterije ne mogu prilagoditi i postanu otporne. Prema studiji rađenoj 2014., povišena koncentracija etanola učinkovitije je uklonila tri različite vrste bakterija koje izazivaju bolesti, nego što je to učinilo pranje ruku vodom i sapunom.

Može li alkohol zakazati?

Alkohol ne djeluje na pojedine mikrobe. Među njima je i norovirus, koji može izazvati dijareju opasnu za život, kao i parazit Cryptosporidium, koji prouzrokuje kriptosporidiozu, oblik crijevne infekcije.

Sredstva za dezinfekciju, također, ne uklanjaju štetne kemikalije poput pesticida ili teških metala. Isto tako, ne djeluju na iznimno prljave ili masne ruke, stoga primjena sapuna i vode svakako je od koristi.

Postoji nekolicina studija koje pokazuju da sredstva za dezinfekciju ruku koja umjesto alkohola sadrže benzalkonij klorid kao aktivni sastojak mogu biti jednako ili, čak, djelotvornija pri uklanjanju bakterija. Ipak, nedostaje samostalno istraživanje koje će potkrijepiti tvrdnju da je benzalkonij bolji od alkohola. Pritom, benzalkonij klorid može biti štetan za pojedince, osobito ako je riječ o većoj koncentraciji.

Prema saznanjima Centara za prevenciju i kontrolu bolesti u SAD-u, sredstva koja ne sadrže alkohol ne mogu ukloniti veliki broj mikroba, već samo usporiti njihovo razmnožavanje. Njihova preporuka je da bi sredstvo za dezinfekciju ruku trebala sadržavati najmanje 60 posto alkohola radi maksimalne učinkovitosti.

Imaju li sredstva za dezinfekciju rok trajanja?

Nemaju rok trajanja, a ako je on naveden na bočici, onda taj datum označava do kada će sastojci biti sadržani u količini navedenoj na etiketi. Najčešće nije poznato je li datum na bočici određen proizvoljno ili se do njega došlo testiranjem. Iako bi proizvođači trebali testirati proizvod u tom pogledu, neki od njih to ne rade.

Da bi se osigurala dugotrajnost alkohola u istoj koncentraciji, potrebno ga je držati u zatvorenoj posudi na sobnoj temperaturi. Važno je napomenuti da lako ispari zbog niske točke vrenja. S vremenom, kako se posuda otvara i zatvara,  alkohol može ishlapiti, što dovodi do slabljenja njegove koncentracije u sredstvu za dezinfekciju. Ako držite posudu, odnosno, bočicu zatvorenom, na sobnoj temperaturi, proizvod bi trebao biti djelotvoran koliko god vam bude potrajao.

Mogu li ovakva sredstva biti štetna ili otrovna za nas?

Alkohol se smatra sigurnim za korištenje u vidu antiseptika i uglavnom nije otrovan za kožu. Neprestana upotreba može dovesti do isušivanja ili blage iritacije. Nekoliko studija pokazuje da učestala primjena sredstava za dezinfekciju izaziva manje iritacije od neprestanog pranja sapunom, iako je oštećena koža svakako podložna iritaciji od alkohola.