UDISANJE pare iz tuđih e-cigareta koja se zadržava u prostoru moglo bi štetiti plućima, upozoravaju znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija u Riversideu. U novom istraživanju otkrili su da ta para, dok neko vrijeme lebdi u zraku, sadrži vrlo sitne čestice koje na sebi nose metale i druge kemijski vrlo aktivne tvari. Njihova kombinacija može potaknuti stvaranje štetnih molekula koje oštećuju stanice, piše Newsweek.

Mješavina kemikalija koja može štetiti disanju

"Naše istraživanje pokazuje da mješavina sitnih metalnih čestica i reaktivnih kemikalija u zraku nakon korištenja e-cigareta predstavlja poseban rizik za dišni sustav", rekla je voditeljica istraživanja Ying-Hsuan Lin. Dodala je kako ovi rezultati jasno pokazuju da nitko ne bi trebao morati udisati tuđu paru iz e-cigareta.

Već se i ranije znalo da para iz e-cigareta sadrži razne kemijske spojeve. U zatvorenim prostorima ti spojevi mogu reagirati s ozonom iz zraka i stvarati nove tvari, među njima i perokside. Istodobno, tekućine za e-cigarete i para koju stvaraju često sadrže metale. Kada se ti metali spoje s drugim kemikalijama, mogu nastati takozvani slobodni radikali - nestabilne molekule koje mogu oštetiti tkivo.

Kako su znanstvenici to ispitali

Kako bi bolje razumjeli što se događa s tom parom u zatvorenom prostoru, istraživači su u laboratoriju napravili tekućinu za e-cigarete bez nikotina, s jednom cvjetnom aromom. Koristili su je u dva različita uređaja za e-cigarete, a paru su ispuštali u zatvorenu komoru sa zrakom koji je sadržavao ozon. Nakon što je para 90 minuta ostala u zraku, uzeli su uzorke i analizirali ih.

Najsitnije čestice nose najveći rizik

Rezultati su pokazali da čestice u toj pari sadrže metale poput željeza, aluminija i cinka, ali i tragove teških metala, uključujući arsen, kositar i olovo. U svim uzorcima pronađeni su i peroksidi. No pokazalo se da su najmanje, gotovo mikroskopske čestice imale veći udio metala i tih reaktivnih spojeva nego veće čestice.

Znanstvenici su zatim htjeli vidjeti što se događa kada te čestice dođu u vlažno okruženje poput onog u plućima. Zato su uzorke stavili u tekućinu sličnu onoj u dišnim putevima. Otkrili su da su i tada nastavile stvarati štetne molekule, a najsitnije čestice proizvele su ih oko sto puta više u odnosu na svoju masu nego veće čestice.

Moguće posljedice za pluća

Budući da te vrlo sitne čestice mogu prodrijeti duboko u pluća i doći do alveola - malih zračnih mjehurića u kojima se kisik prenosi u krv - postoji mogućnost da oštete plućno tkivo, upozoravaju istraživači. Osobe koje već imaju bolesti pluća, poput astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti, mogle bi biti posebno osjetljive.

Znanstvenici ipak napominju da je istraživanje provedeno u laboratoriju i s pojednostavljenom tekućinom za e-cigarete. Zato su potrebna dodatna istraživanja u stvarnim uvjetima i s proizvodima koji se uistinu koriste.