Koje namirnice treba češće jesti za zdravlje srca? Donosimo savjete nutricionistice
PREHRANA ima važnu ulogu u održavanju i promicanju cjelokupnog zdravlja. Hrana koju unosimo u tijelo na nas utječe na različite načine, a cilj bi nam trebao biti konzumirati namirnice koje imaju najbolji utjecaj. Kada je u pitanju zdravlje srca, jednog od najvažnijih organa, postoje određene namirnice koje bismo redovito trebali konzumirati.
Kako bismo otkrili koje su to namirnice, porazgovarali smo s nutricionisticom Valerijom Fabijanić, koja je za Index otkrila što bi se češće trebalo pronaći na našem jelovniku.
"Poželjno je u svoj životni stil ukomponirati pravilne prehrambene navike i namirnice koje će podržavati zdravlje srca i krvnih žila", tvrdi nutricionistica i napominje da je raznovrsna prehrana ključna za dobro zdravlje srca.
Koje namirnice treba redovito jesti za zdravlje srca?
Iako je raznovrsna prehrana ključna za zdravlje srca, nutricionistica tvrdi da određenim namirnicama ipak treba dati prednost.
"Plava masna riba poput sardina, lososa, tune, skuše i inćuna trebala bi biti uključena u prehranu barem dva do tri puta tjedno. Razlog leži u udjelu omega-3 masnih kiselina koje ove vrste ribe sadrže, a koje djeluju protuupalno te mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti", pojašnjava Fabijanić.
Osim plave ribe, kao izvore namirnica koje sadrže nezasićene masne kiseline, nutricionistica izdvaja maslinovo ulje i orašaste plodove, osobito bademe, orahe i lješnjake.
"Maslinovo ulje djeluje protuupalno zbog sadržaja antioksidansa i može se koristiti svakodnevno u kuhanju i pripremi salata. Kao još jedan izvor masti ističu se i orašasti plodovi te sjemenke koje, osim zdravih masti, sadrže i prehrambena vlakna. Orašasti plodovi poput badema, oraha i lješnjaka su odličan izvor magnezija i vitamina E", kaže nutricionistica za Index.
Međutim savjetuje da se kod konzumacije orašastih plodova pripazi na unos kako se ne bi pretjeralo.
"Preporuka je konzumirati jednu šaku, odnosno 30 grama orašastih plodova nekoliko puta kroz tjedan. Bitno je uklopiti količinu u svoje dnevne energetske potrebe", ističe Fabijanić.
Za zdravlje srca i krvožilnog sustava, u prehranu je važno uključiti i namirnice koje sadrže vlakna. Nutricionistica ističe da su "vlakna izrazito važna za ukupno zdravlje čovjeka, ne samo za pravilan rad probavnog sustava već i srca jer mogu utjecati na snižavanje LDL kolesterola u krvi".
Važno je kombinirati izvore topivih i netopivih vlakana.
"Dovoljan unos vlakana ćete najbolje osigurati svakodnevnom konzumacijom povrća, voća i cjelovitih žitarica", dodaje naša sugovornica te savjetuje da svaki dan pojedete barem pet porcija različitog voća i povrća. Posebno je korisno svakog dana jesti neku vrstu bobičastog voća zbog visokog sadržaja antioksidansa koji mogu smanjiti razinu oksidativnog stresa.
Možda to neće svi očekivati, ali na popisu namirnica koje pozitivno utječu na zdravlje srca nalazi se i čokolada. Točnije, tamna čokolada. Nutricionistica tvrdi da ova vrsta čokolade "može biti dio pravilne prehrane, a zbog sadržaja flavonoida koji povoljno djeluju na krvni tlak poželjno je uključiti dvije do tri kocke tamne čokolade nekoliko puta tjedno". Kada odabirete tamnu čokoladu, pripazite da udio kakaa bude iznad 70 posto.
Koje namirnice treba manje jesti ili, u idealnom slučaju, izbaciti iz prehrane?
Dok bi neke namirnice trebalo jesti redovito, određene bi trebalo smanjiti ili ne jesti uopće. "Namirnice manje nutritivne vrijednosti mogu biti uključene povremeno i ne bi trebale činiti glavninu prehrane", pojašnjava nutricionistica.
Kao primjer takvih namirnica i vrsti pića Fabijanić je izdvojila industrijski prerađene grickalice poput krekera i keksa, slatkiše, zaslađene napitke i gazirane sokove.
"Industrijski prerađene grickalice sadrže visok udio trans masnih kiselina koje imaju negativan utjecaj na zdravlje srca. Također, unos slatkiša, zaslađenih napitaka i gaziranih sokova trebao bi biti minimalan zbog količine šećera i ukupne energije koju sadrže", kaže nutricionistica za portal.
Također, još jedan čimbenik na koji treba obratiti pozornost je unos soli. "Osim samostalnog dodavanja soli, nalazi se u poprilično velikim količinama u konzerviranoj hrani, gotovim jelima i grickalicama", objašnjava i savjetuje da se ne prekorači preporučeni dnevni unos soli u tijelo od pet grama, što je otprilike jedna žličica soli.
"Stvaranje kvalitetnih prehrambenih navika je preduvjet za dugoročno održavanje dobrog zdravlja srca i ostatka organizma", zaključuje nutricionistica.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati