MNOGI ljudi nakon šezdesete misle da je kasno mijenjati navike koje imaju desetljećima, pa čak i one loše, poput svakodnevne konzumacije gaziranih pića ili dodavanja soli u gotovo svako jelo. No, znanstvena istraživanja pokazuju da se zdravlje može poboljšati u bilo kojoj dobi. Primjerice, početak redovitog vježbanja nakon 60. godine donosi koristi za mozak, srce i cjelokupni organizam.

Posebno je važno paziti na zdravlje srca, jer je prosječna dob za prvi srčani udar 65 godina kod muškaraca i 72 kod žena. Liječnici ističu da upravo svakodnevne navike mogu napraviti veliku razliku, pa čak i ono što jedemo za doručak.

Stoga su kardiolozi upozorili na popularne opcije za doručak koje svakodnevno opterećuju srce: kobasice i slaninu. Prema njihovim riječima, redovito konzumiranje ovih prerađenih mesnih proizvoda ima negativan učinak i kratkoročno i dugoročno.

"Ključ je u ravnoteži"

"U kratkom roku redovito jedenje kobasica ili slanine može povisiti krvni tlak i kolesterol zbog visokog udjela natrija i zasićenih masti", objašnjava dr. Lars Sondergaard za Parade. Dodaje da se pritom povećava pritisak na srce i krvne žile, što otvara put problemima poput povišenog tlaka i loših vrijednosti kolesterola, često bez ikakvih simptoma.

Kardiologinja dr. Estelle Jean naglašava da takav doručak može izazvati upalu u tijelu i potaknuti debljanje, a istovremeno uskraćuje unos važnih hranjivih tvari iz drugih, zdravijih namirnica. Dugoročno, upozorava kardiologinja dr. Jennifer Wong, rizici postaju ozbiljniji te uključuju srčani udar, moždani udar, zatajenje bubrega i demenciju.

Kardiolozi savjetuju da se konzumacija prerađenog mesa svede na minimum, ali upozoravaju i na druge manje poželjne doručke, poput peciva, muffina i krafni koji su bogati zasićenim mastima i šećerima. Umjesto toga preporučuju namirnice poput grčkog jogurta, bjelanjaka, svježeg sira, dimljenog lososa, tofua i maslaca od orašastih plodova.

"Ključ je u ravnoteži. Birati proteine koji pogoduju srcu i kombinirati ih s voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama može pridonijeti zdravijem načinu života", zaključuje dr. Sondergaard.