DISANJE je automatska funkcija na koju rijetko obraćamo pažnju, ali način na koji dišemo može imati snažan učinak na naše zdravlje. U trenucima stresa, tijelo reagira ubrzanim pulsom, povišenim krvnim tlakom i napetim mišićima, a sve to može negativno utjecati na srce. Kardiolozi upozoravaju da stres nije samo emocionalni teret, već fiziološki faktor rizika za razvoj srčanih bolesti.
"Ako ste stalno pod stresom, u tijelu dolazi do upalnih procesa, porasta šećera i kolesterola, što sve povećava rizik od bolesti srca", objašnjava kardiolog dr. Mohammad Shirazi za Parade.

Jedna jednostavna, a vrlo učinkovita tehnika koju kardiolozi preporučuju u takvim situacijama je tzv. box disanje (box-breathing). Riječ je o vježbi kod koje se udiše četiri sekunde, zadržava dah četiri sekunde, izdiše četiri sekunde, zatim se izdah zadržava još četiri sekunde - i tako u krug, tri minute.

Kardiologinja dr. Louise Spadaro navodi: "Box disanje često se koristi nakon stresne situacije kako bi se disanje vratilo u normalan ritam." Dodaje i da redovito prakticiranje ove tehnike može smanjiti stres, poboljšati san i time pozitivno utjecati na zdravlje srca.

"Kada usporite i kontrolirate disanje, tijelo oslobađa napetost i smanjuje razinu stresa, što koristi i srcu i plućima"

Kardiolozi ističu da ova vježba aktivira parasimpatički živčani sustav, što je fiziološki mehanizam zadužen za opuštanje. Kardiologinja dr. Ijeoma Eleazu objašnjava da to smanjuje broj otkucaja srca, snižava krvni tlak i poboljšava varijabilnost srčanog ritma – sve važne pokazatelje kardiovaskularne ravnoteže.

"Kada usporite i kontrolirate disanje, tijelo oslobađa napetost i smanjuje razinu stresa, što koristi i srcu i plućima", dodaje dr. Shirazi. On također otkriva da ovu tehniku koristi i kod kuće sa svojom djecom kako bi im pomogao da se smire u stresnim trenucima.

Stres mijenja način na koji dišemo - disanje postaje plitko i ubrzano, što može dodatno opteretiti srce. "Plitko disanje znači da se pluća ne šire do kraja i dolazi do slabije oksigenacije krvi, što može dovesti do ubrzanog pulsa i povišenog tlaka", kaže dr. Spadaro.

S vremenom to može utjecati i na kognitivne funkcije jer mozak prima manje kisika. Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost svjesnog disanja - jednostavna navika može napraviti veliku razliku za zdravlje srca i uma.