Jedete više, a mršavite: Tajna je u izbjegavanju jedne vrste hrane
LJUDI koji izbjegavaju ultraprerađenu hranu u prosjeku unose 330 kalorija manje dnevno, iako pojedu veću količinu hrane, pokazalo je novo istraživanje. Znanstvenici tvrde da u trenucima kada nam je hrana ponuđena u svom prirodnom obliku, intuitivno donosimo "mnogo pametnije odluke", piše Mirror.
Stručnjaci sa Sveučilišta u Bristolu analizirali su podatke američkog kliničkog ispitivanja koje je potvrdilo da prehrana temeljena isključivo na ultraprerađenim namirnicama vodi do prejedanja i debljanja. Otkrili su zanimljiv fenomen: ispitanici koji su jeli cjelovite namirnice prirodno su birali voće i povrće umjesto kaloričnih opcija poput tjestenine ili umaka na bazi vrhnja. Prema studiji, osobe koje su izbjegavale prerađenu hranu zapravo su jele 57% više hrane (gledajući težinu obroka), ali su unijele znatno manje kalorija.
Jeff Brunstrom, profesor eksperimentalne psihologije, ističe: "Uzbudljivo je vidjeti da ljudi, kada im se ponude neprerađene opcije, intuitivno biraju namirnice koje uravnotežuju užitak, nutritivnu vrijednost i osjećaj sitosti." Dodao je kako naši izbori nisu nasumični - naše tijelo zna prepoznati kvalitetu kada mu je hrana predstavljena u izvornom stanju.
Zamka obogaćene hrane: "Lažni" mikronutrijenti
Studija objavljena u časopisu American Journal of Clinical Nutrition upozorava na još jedan trik prehrambene industrije. Mnogi ultraprerađeni proizvodi, poput palačinki ili gotovih prženih jela, obogaćeni su vitaminima kako bi djelovali zdravije. Primjerice, sadržavali su vitamin A, baš kao i mrkva ili špinat.
Dr. Annika Flynn upozorava da je upravo to problem: "Ultraprerađena hrana donosi visoku kalorijsku vrijednost i mikronutrijente u istom paketu, što 'vara' naš organizam i uništava prirodnu ravnotežu između kalorija i hranjivih tvari." S druge strane, cjelovite namirnice potiču nas da biramo prave "nutritivne bombe" poput voća i povrća, umjesto teške i masne hrane.
Sastav hrane, a ne količina, ključ je zdravlja
Profesor Brunstrom zaključuje kako samo prejedanje nije srž problema: "Naše je istraživanje jasno pokazalo da su ljudi na cjelovitoj prehrani jeli količinski mnogo više od onih koji su jeli prerađenu hranu. No, sastav namirnica je taj koji diktira izbor. Prerađena hrana nas 'tjera' prema kaloričnim bombama koje čak i u malim količinama vode do nakupljanja viška kilograma i pretilosti."