BESKOFEINSKA kava pruža užitak u prepoznatljivom okusu, ali bez većine kofeina. Iako su istraživanja o njezinim učincima još uvijek ograničena, dostupni dokazi pokazuju da bi mogla imati zdravstvene prednosti slične onima koje se pripisuju običnoj kavi. Među njima su potencijalna zaštita od bolesti jetre, dijabetesa tipa 2 i nekih drugih stanja, piše Health.com.

Pomoć u prevenciji dijabetesa

Postoje naznake da konzumacija kave može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Studija iz 2017. godine zabilježila je da beskofeinska kava pruža zaštitni učinak sličan onome kod obične kave. Kod dijabetesa tipa 2 može se razviti inzulinska rezistencija, stanje u kojem tijelo ne reagira na inzulin kako bi trebalo.

To dovodi do nakupljanja glukoze u krvi i povišene razine šećera, što bez liječenja može uzrokovati komplikacije poput problema s vidom i bolesti bubrega. Znanstvenici su utvrdili da polifenoli, antioksidansi iz beskofeinske kave, mogu potaknuti beta-stanice gušterače na lučenje inzulina, što pomaže u regulaciji šećera u krvi.

Zaštita zdravlja jetre

Konzumacija beskofeinske kave može doprinijeti zaštiti jetre od upala i fibroze, procesa stvaranja ožiljnog tkiva. U studiji objavljenoj 2014. godine analizirani su podaci američkog Nacionalnog istraživanja o zdravlju i prehrani prikupljeni između 1999. i 2010.

Istraživanje je obuhvatilo 27.793 odrasle osobe i pokazalo da su i obična i beskofeinska kava povezane sa smanjenjem abnormalnih razina četiriju jetrenih enzima u krvi. Takav zaštitni učinak posebno je važan s obzirom na to da za nealkoholnu masnu bolest jetre, koja je vrlo česta, postoji malo dostupnih terapija.

Manji rizik od srčanih bolesti

Postoje dokazi koji upućuju na to da i obična i beskofeinska kava može pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti. Studija iz 2022. godine istraživala je povezanost između konzumacije beskofeinske, mljevene i instant kave te rizika od srčanih bolesti.

Rezultati su pokazali da su osobe koje su pile dvije do tri šalice bilo koje vrste kave dnevno imale manji rizik od razvoja srčanih bolesti i preuranjene smrti od onih koji kavu uopće ne piju.

Bez negativnih učinaka kofeina

Beskofeinska kava je dobar izbor za osobe koje su osjetljive na kofein ili ga moraju izbjegavati iz zdravstvenih razloga. To se često odnosi na ljude s izraženom anksioznošću, srčanim bolestima, aritmijama, epilepsijom, kao i na trudnice.

Prelaskom na beskofeinsku kavu izbjegavaju se uobičajene nuspojave kofeina, poput ubrzanog rada srca, tjeskobe, problema sa spavanjem, mučnine, nemira, drhtavice i učestalog mokrenja. Ako imate zdravstveno stanje zbog kojeg biste trebali ograničiti unos kofeina, preporučuje se savjetovanje s liječnikom.

Nutritivni sastav

Hranjiva vrijednost beskofeinske kave ovisi o proizvođaču i dodacima poput mlijeka, vrhnja ili šećera. Porcija od dva grama čiste beskofeinske kave u pravilu sadrži oko 5 kalorija, 1 gram ugljikohidrata, 1 gram dodanog šećera i 5 miligrama natrija, dok masti, vlakana i proteina nema.

Postoje li rizici

Važno je znati da beskofeinska kava nije u potpunosti bez kofeina. Većina proizvođača uklanja najmanje 97% kofeina, pa šalica od oko 2,4 decilitra beskofeinske kave može sadržavati otprilike dva miligrama kofeina.

Za usporedbu, ista količina obične kave sadrži oko 95 miligrama. Iako je alergija na kofein rijetka, moguća je i može izazvati anafilaksiju. Simptomi alergijske reakcije uključuju svrbež u grlu, otežano disanje, osip i oticanje. U slučaju bilo kakve negativne reakcije nakon konzumacije beskofeinske kave, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.

Savjeti za prelazak na beskofeinsku kavu

Beskofeinska kava je prikladna zamjena za one koji žele izbaciti kofein, ali zadržati naviku i okus kave. Kao i kod obične, postoje različiti stupnjevi prženja. Svijetlo pržena kava ima blag okus i nešto više kofeina, pa je treba izbjegavati ako je cilj minimalan unos. Srednje pržena je popularan izbor zbog uravnoteženog okusa.

Srednje tamno pržena ima blago gorak naknadni okus, dok je tamno pržena najviše gorka i najmanje kisela. Ako se odlučite riješiti kofeina, možete to učiniti postupno ili naglo. Postupno smanjivanje unosa bolja je opcija jer se tako mogu izbjeći simptomi odvikavanja, kao što su umor, glavobolja i razdražljivost. Nagli prestanak može izazvati izraženije tegobe, no one obično nestaju unutar tjedan dana.