GUBITAK pamćenja, poput zaboravljanja imena ili praćenja razgovora, opće je poznat kao ključni pokazatelj demencije. Međutim, stručnjaci sada ističu i manje očite znakove upozorenja koji nisu izravno povezani s pamćenjem, a mogu se pojaviti u svakodnevnim situacijama, poput vožnje, piše Express.co.uk.

Dr. Dominic Greenyer, liječnik opće prakse iz leicesterske klinike The Health Suite, objašnjava da postoje dvije značajne promjene koje mogu upućivati na demenciju, a jedna od njih može biti vidljiva upravo za volanom. "Ljudi su toliko usredotočeni na gubitak pamćenja da mogu previdjeti znakove koji su im doslovno pred očima", rekao je dr. Greenyer. Dodao je kako mogu proći mjeseci, pa i godine, prije nego što obitelj poveže takve promjene s mogućom dijagnozom.

Vizualne i prostorne poteškoće

Jedan od često zanemarenih simptoma su vizuoprostorne poteškoće, odnosno problemi s obradom prostornih informacija. Takve se poteškoće povezuju s oblikom Alzheimerove bolesti koji se u pravilu razvija ranije nego što je uobičajeno.

Rani pokazatelji uključuju probleme s procjenom udaljenosti pri vožnji ili parkiranju, teškoće s razumijevanjem vizualnih scena, snalaženjem u poznatom okruženju ili prepoznavanjem lica.

Promjene osobnosti i ponašanja

Kod frontotemporalne demencije promjene osobnosti često se javljaju znatno prije problema s pamćenjem. Obitelj i okolina ih, međutim, nerijetko pripisuju prirodnom procesu starenja.

Nekoć obzirna i suosjećajna osoba može postati impulzivna, davati neprimjerene komentare, izgubiti interes za aktivnosti koje su je prije veselile i općenito pokazivati manje brige za utjecaj svojeg ponašanja na druge. Obitelji često dugo traže druga objašnjenja prije nego što posumnjaju na demenciju, a rani znakovi mogu biti i anksioznost, razdražljivost te promjene raspoloženja.

"Ove se promjene dugo mogu pripisivati bračnim problemima ili krizi srednjih godina prije nego što se potraži pomoć", objašnjava dr. Greenyer. "To je potpuno razumljivo, ali može odgoditi postavljanje dijagnoze koja bi zapravo donijela olakšanje i ponudila odgovore."

Demencija nije jedinstvena bolest s fiksnim skupom simptoma. Može utjecati na pamćenje, jezik, sposobnost odlučivanja, ponašanje ili prostornu svjesnost, a može započeti bilo kojim od navedenih problema.

"Gubitak pamćenja je najpoznatiji početni simptom i svima se savjetuje da paze na njega. Ipak, to znači da osobe čija bolest započne drugačijim simptomima mogu znatno duže čekati na točnu dijagnozu", pojasnio je dr. Greenyer.

Liječnik stoga poziva sve koji primijete neobjašnjive promjene kod sebe ili bližnjih da se jave svom liječniku i zatraže procjenu za demenciju, jer to često omogućuje bolji pristup liječenju. "Procjena nije dijagnoza, već prvi korak. Ona može isključiti problem jednako kao što ga može i potvrditi", zaključio je.