NEPODNOŠENJE topline, poznato i kao intolerancija na vrućinu, stanje je u kojem tijelo ima poteškoća s regulacijom vlastite temperature, što izaziva neugodu i loše osjećanje u toplom okruženju. Ne radi se o bolesti, već o simptomu koji može upućivati na neko drugo zdravstveno stanje koje ometa prirodni sustav hlađenja tijela. Prepoznavanje znakova intolerancije na toplinu ključno je za pravovremenu reakciju i odabir odgovarajućeg liječenja, piše Health.com.

Koji su simptomi?

Simptomi nepodnošenja topline mogu se razlikovati od osobe do osobe. Dr. Chantel Strachan, internistica u medicinskom centru Sveučilišta Columbia Irving, navodi da među česte simptome spadaju smanjena koncentracija, pretjerani umor, glavobolja i pojačano znojenje.

Također se mogu javiti vrtoglavica, promjene raspoloženja, mučnina te ubrzano disanje i rad srca. Budući da mnogi od ovih simptoma mogu biti znakovi i drugih stanja, važno je razgovarati s liječnikom ako niste sigurni je li uzrok upravo nepodnošenje topline.

Što uzrokuje intoleranciju na vrućinu?

Nepodnošenje topline javlja se kada tijelo ne uspijeva učinkovito kontrolirati svoju temperaturu. Čest skriveni uzrok je disautonomija, odnosno poremećaj funkcije autonomnog živčanog sustava, koji je zadužen za regulaciju tjelesne temperature.

Nekoliko je stanja povezano s disautonomijom, kao što su poremećaj upotrebe alkohola, dijabetes, Guillain-Barréov sindrom, hipertireoza, Parkinsonova bolest i manjak vitamina B12. Uzrok može biti i dugotrajan boravak u područjima s izrazito visokom ili niskom vlagom, na velikim nadmorskim visinama ili produljeno izlaganje suncu, osobito bez prikladne odjeće i dovoljnog unosa vode.

Normalna tjelesna temperatura

Ljudsko tijelo u pravilu održava temperaturu od oko 37 Celzijevih stupnjeva, no normalnim se smatra i raspon od 36,1 do 37,2 stupnja.

Rizične skupine i čimbenici

Određeni čimbenici mogu vas učiniti osjetljivijima na toplinu, a uključuju bakterijske ili virusne infekcije, povijest toplinske iscrpljenosti ili toplinskog udara, menopauzu, trudnoću i sjedilački način života.

U skupine s povećanim rizikom od nepodnošenja topline spadaju osobe starije od 65 godina, jer se njihova tijela teže prilagođavaju toplini, i svi s postojećim stanjima koja utječu na termoregulaciju, poput dijabetesa ili bolesti štitnjače.

Ugroženi su i sportaši, dojenčad i mala djeca, radnici na otvorenom te osobe koje uzimaju lijekove koji utječu na znojenje, hidrataciju ili krvni tlak. Ako pripadate nekoj od ovih skupina, važno je da pijete dovoljno tekućine, ograničite izlaganje suncu sredinom dana i pravite pauze u klimatiziranim prostorima.

Postavljanje dijagnoze

Liječnik može dijagnosticirati nepodnošenje topline na temelju vaše povijesti bolesti i fizičkog pregleda, kojim se traže znakovi skrivenog uzroka, poput povećane štitnjače. Ponekad su potrebne i dijagnostičke pretrage.

To mogu biti krvne pretrage za mjerenje šećera u krvi, razine elektrolita i funkcije štitnjače. Mogu se koristiti i radiološke pretrage za traženje znakova skrivenog uzroka unutar tijela, kao i testovi funkcije štitnjače za otkrivanje povišenih razina hormona T3, T4 i TSH.

Kako upravljati stanjem?

Cilj liječenja je ublažiti neugodne simptome i poboljšati sposobnost podnošenja topline. Liječnik može izraditi plan za rješavanje temeljnog uzroka, poput dijabetesa ili hipertireoze. Ako nepodnošenje topline uzrokuje neki lijek, liječnik može predložiti zamjenu ili prilagodbu doze.

Stanje se može ublažiti i promjenama životnog stila, što uključuje prilagodbu sobne temperature, pijenje puno tekućine i boravak u zatvorenom prostoru kada je vani vruće ili vlažno.

Prevencija je ključna

Priprema za visoke temperature i održavanje tijela rashlađenim pomažu u sprječavanju nepodnošenja topline i povezanih bolesti. Dr. Strachan preporučuje da sa sobom nosite hladne obloge, skratite vrijeme boravka na otvorenom i održavate ugodnu temperaturu u zatvorenom prostoru.

Također je korisno ograničiti konzumaciju alkohola i piti dovoljno tekućine. Tijekom vrućih dana potražite javne prostore s rashladnim uređajima ako vam je teško rashladiti vlastiti dom, koristite klima-uređaje i ventilatore te nosite široku odjeću svijetlih boja.

Moguće komplikacije

Nepodnošenje topline može povećati rizik od bolesti uzrokovanih vrućinom. Toplinski grčevi nastaju kada prekomjerno znojenje naruši ravnotežu tekućine i elektrolita, što uzrokuje spazme mišića. Do toplinske iscrpljenosti dolazi zbog višednevnog izlaganja visokim temperaturama i dehidracije, a simptomi su brz i slab puls, jako znojenje i ubrzano disanje.

Toplinski osip je upala kože koja se može javiti zbog pojačanog znojenja. Najteži oblik je toplinski udar, koji zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Ako se ne liječi odmah, može uzrokovati napadaje, pa čak i smrt.

Kada potražiti liječničku pomoć

Odmah se obratite liječniku ako iznenada osjetite nepodnošenje topline ili primijetite znakove hitnog stanja. Alarmantni simptomi uključuju tamnu mokraću, vrtoglavicu ili nesvjesticu, pretjerano znojenje, umor, glavobolju, toplinske grčeve, mučninu ili povraćanje, ubrzano disanje ili puls te jak osjećaj žeđi.