SVATKO tko se nakon noći obilježene alkoholom probudio s osjećajem srama i žaljenja zbog vlastitog ponašanja dobro poznaje mamurnu tjeskobu. Ono "samo još jedno piće" pretvara se u jutarnje provjeravanje poruka, pokušaj popunjavanja rupa u sjećanju i neugodan osjećaj da ste nešto ozbiljno zabrljali. Iako je mamurluk fizičko stanje, najveća šteta često je psihološke naravi.

Kako alkohol utječe na kemiju mozga

Alkohol remeti ravnotežu ključnih neurotransmitera u mozgu, koji djeluju poput sustava kočnice i gasa. Tijekom konzumacije pojačava djelovanje inhibitornog neurotransmitera GABA-e, naše "kočnice", a istovremeno prigušuje aktivnost ekscitatornog glutamata, odnosno "gasa". To dovodi do osjećaja opuštenosti i smirenosti.

No kada učinak alkohola nestane, mozak pokušava naglo uspostaviti ravnotežu, što rezultira stanjem prekomjerne podraženosti. Neravnoteža obilježena niskom razinom GABA-e i visokom razinom glutamata objašnjava nagli porast tjeskobe nakon prestanka opijenosti. Slični se mehanizmi opisuju i kod apstinencijske krize, piše Vice.

Uloga isprekidanog sna

Iako se čini da alkohol olakšava uspavljivanje, zapravo značajno narušava kvalitetu i strukturu sna. Smanjuje udio REM faze, ključne za emocionalnu obradu i konsolidaciju pamćenja. Buđenje nakon takve noći, uz osjećaj iscrpljenosti i napetosti, stvara idealne uvjete za razdražljivost, ubrzane misli i opći dojam da vas "svi mrze".

Količina je ipak bitna

Naravno, količina popijenog alkohola presudna je. Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam definira prekomjerno pijenje kao unos oko četiri pića za žene ili pet za muškarce u razdoblju od približno dva sata. Takva količina najvjerojatnije će gurnuti tijelo u začarani krug stresa, dehidracije i lošeg sna, što dodatno pojačava tjeskobu.

Nismo svi jednako podložni

Ipak, ne reagiraju svi jednako. Studija objavljena u časopisu Personality and Individual Differences pokazala je da su osobe koje su po prirodi sramežljivije doživjele znatno veći porast tjeskobe tijekom mamurluka. Istraživači su utvrdili da je taj porast povezan s čimbenicima rizika za razvoj problema s alkoholom.

Drugim riječima, ako je netko već sklon tjeskobi ili je izrazito socijalno anksiozan, alkohol može sljedećeg dana višestruko pojačati te strahove.

Postoji li rješenje?

Iako nema čarobnog lijeka, postoje načini za ublažavanje posljedica. Preporučuje se jesti prije pijenja, izmjenjivati alkoholna pića s vodom i ne oslanjati se na kofein kao zamjenu za izgubljeni san. Ako je tjeskoba nakon pijenja izrazito jaka, česta ili praćena simptomima poput drhtavice, znojenja ili napadaja panike, stručnjaci savjetuju traženje profesionalne pomoći. U konačnici, važno je imati na umu da je alkohol toksična tvar.