PROBLEMI s mentalnim zdravljem predstavljaju rastuću krizu među djecom i tinejdžerima diljem Europe, a stručna podrška kritično nedostaje, navodi se u novom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Prema njihovoj analizi, čak jedan od sedam Europljana mlađih od 20 godina suočava se s problemom mentalnog zdravlja, što je porast za trećinu u posljednjih 15 godina, piše Euronews.

Djevojčice posebno pogođene

Podaci su posebno zabrinjavajući za djevojčice - jedna od četiri u dobi od 15 do 19 godina prijavljuje probleme s mentalnim zdravljem. Rastućoj zabrinutosti posljednjih godina doprinijeli su brojni faktori, a izvješće kao potencijalne pokretače navodi socijalnu izolaciju, pandemiju COVID-19, aktualne geopolitičke sukobe i socioekonomsku nestabilnost.

Analiza je pokazala i velike razlike među državama. Tinejdžeri na Farskim otocima, Islandu i u Danskoj imaju najviše mentalno blagostanje, dok su se na dnu ljestvice našli mladi u Ukrajini, na Cipru i u Poljskoj.

Nedostatak stručne podrške

Izvješće WHO-a naglašava kako je pristup profesionalnoj podršci i dalje velik problem diljem kontinenta. Otprilike četvrtina europskih zemalja nema organizirane usluge za mentalno zdravlje mladih u zajednici, dok jedna od pet zemalja nema ni uspostavljene namjenske politike za mentalno zdravlje.

"Ovo izvješće je poziv na buđenje", rekao je dr. João Breda, stručnjak za sigurnost pacijenata i kvalitetu zdravstvene skrbi pri WHO-u. "Svako dijete i mlada osoba ima pravo na podršku mentalnom zdravlju i visokokvalitetnu skrb", dodao je.

Poziv na hitnu akciju

Riječ je o prvom izvješću koje sveobuhvatno prikuplja podatke o mentalnom zdravlju djece i mladih u europskoj regiji WHO-a, koja obuhvaća 53 zemlje Europe i središnje Azije. U njemu se ističe hitna potreba za adekvatnom osobnom skrbi, posebno u vrijeme kada se mladi za emocionalnu podršku sve više oslanjaju na chatbotove s umjetnom inteligencijom (AI) poput ChatGPT-a, što ponekad dovodi do tragičnih ishoda.

WHO je stoga pozvao zemlje da poduzmu hitne korake za poboljšanje mentalnog zdravlja mladih, uključujući veća ulaganja u usluge mentalnog zdravlja te preoblikovanje programa kako bi učinkovitije odgovarali njihovim potrebama. "Djelujući sada, zemlje mogu izgraditi otporne sustave koji pomažu sljedećim generacijama da napreduju", zaključio je Breda.