PALJENJEM vapnene peći županjska šećerana ušla je u svoju 79. kampanju prerade šećerne repe. Plan je ove sezone proizvesti oko 65 tisuća tona šećera. I dok je prošla godina bila jedna od najlošijih zbog suše koja je uništila urod, ove godine stanje izgleda znatno bolje, prenosi HRT.

Ipak, površine pod repom smanjene su na svega 7.260 hektara te se očekuje i manja proizvodnja. Hrvatska je godinama bila samodostatna u proizvodnji šećera pa i više od toga, no od 2017. zbog vanjskih i unutarnjih okolnosti ta se situacija promijenil te u Hrvatskoj gotovo polovica potrošnje šećera stiže iz uvoza.

Opstanak jedine preostale šećerane u Hrvatskoj usko je vezan uz proizvođače repe, zbog čega je Ministarstvo poljoprivrede odlučilo povećati potpore.

"Nekad bolje, nekad lošije"

Poljoprivrednik Božo Dragičević iz Retkovaca već gotovo tri desetljeća uzgaja šećernu repu. Ove je godine posijao nešto manje površine - 6,5 hektara - i kaže, očekuje prosječan urod. "Sijem ju od '97. godine, nekad je bolje, nekad lošije, a kad se podvuče crta opet solidno. Vidjet ćemo kad krenemo vaditi, sve će se znati, onda neke izgledaju dobro, neke lošije", rekao je proizvođač šećerne repe iz Retkovaca Božo Dragičević.

Šećerna repa zahtijeva upornost i strpljenje, ali unatoč svim izazovima, i dalje je se, kažu ratari, isplati sijati na slavonskim poljima. "Bilo je svakakvih godina, nekad dobro, nekad loše, ali većinom država tu pomogne. Tako da ostajemo vjerni šećerani", naglasio je proizvođač šećerne repe iz Županje Josip Jelić.

Država, pak, poručuje da neće odustati od šećerne repe. Državni tajnik Tugomir Majdak priznaje da je došlo do smanjenja površina, ali ističe mjere koje bi trebale preokrenuti trend. U planu su i daljnje investicije - prije svega u sustave za navodnjavanje. "Nama je izuzetno važno imati svoju proizvodnju.

Dakle, u svakoj grani poljoprivredne proizvodnje, strateške grane gospodarstva, i nastojimo u svakoj grani sektorski povisiti samodostatnost, pa i u ovom dijelu proizvodnje šećerne repe zajedno sa šećernom trskom, koja se prerađuje u ovom pogonu, to je ono što omogućuje ovom kapacitetu i pogonu stabilnost i u narednim godinama. S naše strane pomoć Vlade i ministarstva neće izostati", poručio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

Velika konkurencija

A upravo ta stabilnost najveći je izazov za jedinu preostalu šećeranu u zemlji. U Županji s oprezom prate svaki dan kampanje. Lani su proizveli tek 55 tisuća tona, umjesto planiranih 110. Ove godine nadaju se 65 tisuća, iako bi za rentabilnost trebalo barem stotinu.

Konkurencija u Europi je nemilosrdna - šest velikih kompanija kontrolira proizvodnju šećera. "Prvi, odnosno najmanji naš konkurent ima milijardu eura prihoda, mi smo na 100 milijuna, onda možete zamisliti kako je napeto. Ali kažem, ne damo se, borimo se još jednom. U ovom našem poslu šećerna repa je A i B i C, a sve drugo je D", istaknuo je predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera Željko Zadro.

Dok čekaju bolju godinu, u Županji prerađuju i uvozni sirovi šećer. To bi im, kažu, moglo biti jamstvo opstanka. "Prerađujemo ga u pogonu, pripremamo se za neka vremena kad će biti potpisan Mercosur dogovor, konkretno znači da će se u Europu moći uvesti 800.000 sirovog šećera iz južnoameričkih zemalja tu, onda mi imamo nekakvu prednost, jer za razliku ovih njemačkih i francuskih šećerana, ove mediteranske jedino imaju kapacitete za rafinaciju, tako da nam to daje neku sigurnost", dodao je Zadro.

Na slavonskim poljima i u županjskom pogonu još uvijek ima dovoljno vjere da će repa - makar uz pomoć kiše i državnih potpora - zadržati svoje mjesto u hrvatskoj poljoprivredi.