DOBRO je poznato da određene navike, poput pušenja ili pijenja prekomjernih količina alkohola, mogu s vremenom oštetiti naše srce. Međutim, mnoge svakodnevne navike o kojima zapravo i ne razmišljamo - koliko često peremo zube, količina kave koju pijemo - također mogu utjecati na zdravlje našeg srca. Sve što radimo, jedemo i pijemo može značajno utjecati na naš krvni tlak, kolesterol i broj otkucaja srca, a u konačnici i na cjelokupni rad srca. Stoga su kardiolozi, dr. Daniel Edmundowicz i dr. Rigved Tadwalkar, izdvojili nekoliko svakodnevnih navika koje mogu pridonijeti srčanim problemima.

1. Ekstremne dijete ili eliminacija određenih makronutrijenata

Kardiolog dr. Daniel Edmundowicz tvrdi da ljudi često misle kako jedu zdravo i uravnoteženo, ali zapravo si stvaraju probleme sa srcem.

Primjerice, susreo se s ljudima koji slijede dijetu s niskim udjelom kolesterola i izbjegavaju zdrave masti, važan makronutrijent. Tada možda unose previše ugljikohidrata. Iako ovakva vrsta prehrane ne bi trebala uzrokovati povećanje razine kolesterola, može dovesti do debljanja i staviti veliki stres na sustav regulacije šećera te na sustav koji regulira dijabetes, prema kardiologu.

Ekstremne dijete također mogu opteretiti kardiovaskularni sustav, a istraživanja su pokazala da nagle i ekstremne promjene u prehrambenim navikama mogu dovesti do pogoršanja funkcije srca. "Prelazak iz jednog ekstrema u drugi zaista ne pomaže", rekao je dr. Edmundowicz za HuffPost.

2. Loše zdravlje zubi

Problemi sa zubima mogu povećati rizik od bakterijskih infekcija u krvotoku. Prema kardiologu dr. Rigvedu Tadwalkaru, bakterije iz usta vrlo lako uđu u krv. Nedavna istraživanja pokazala su da redovito čišćenje zubi poboljšava ishode vezane uz zdravlje srca.

Dr. Edmundowicz ističe da je poznato kako gingivitis i loše oralno zdravlje uzrokuju upalno stanje koje može pogoršati srčane probleme, poput visokog kolesterola ili pucanja naslaga u arterijama.

"Dobra oralna higijena je važna. Ne možemo tvrditi sa 100-postotnom sigurnošću da svakodnevno četkanje i korištenje zubnog konca sprječava srčani udar, ali može povećati osjetljivost osobe ako već ima druge standardne čimbenike rizika", napominje dr. Edmundowicz.

3. Previše kofeina

Kava s kofeinom općenito je sigurna za srce. Istraživanja sugeriraju da ispijanje dvije šalice kave dnevno pruža najveće koristi za kardiovaskularni sustav. Međutim, previše kave može imati negativan učinak jer može ubrzati rad srca, uzrokovati povećan puls, stezanje krvnih žila i povećanje krvnog tlaka. Ako je osoba sklona poremećajima ritma srca, velike doze kofeina mogu to izazvati, upozorava dr. Tadwalkar.

Kofein se smatra sigurnim do 300 do 400 miligrama, a nakon toga može izazvati niz negativnih učinaka.

"Često ne povezujemo kolesterol s kavom, ali filtrirana kava sadrži manje lošeg kolesterola od manje filtrirane kave", navodi dr. Tadwalkar. Općenito, što je kava tamnija, to je zdravija za tijelo.

4. Nekontrolirani stres

Kada je sustav tijela za borbu ili bijeg kronično aktiviran, to može uzrokovati upalu u tijelu i produženo oslobađanje stresnih hormona poput adrenalina. Prema riječima dr. Tadwalkara, ovi faktori zajedno mogu uzrokovati fiziološke promjene u tijelu, uključujući povećanje krvnog tlaka, visok kolesterol, pretilost, inzulinsku rezistenciju i poremećaje srčanog ritma.

Kronični stres također može povećati rizik od stvaranja krvnih ugrušaka u cijelom tijelu. Ako se ugrušak formira u arteriji koja je već sužena, može izazvati srčani udar. "Zbog toga ljudi koji imaju puno kroničnog stresa često završe sa srčanim udarom", objašnjava dr. Tadwalkar.

Okidači stresa svuda su oko nas i može ih biti teško izbjeći. Budući da ti okidači neće nestati, ključno je naučiti kako učinkovito upravljati stresom, kaže dr. Tadwalkar. Preporučuje aktivnosti za ublažavanje stresa poput meditacije, joge, vježbanja i drugih ugodnih hobija.

5. Previše ili premalo sna

Većini ljudi treba oko sedam do osam sati sna po noći; previše ili premalo sna može pridonijeti kardiovaskularnim problemima, uključujući srčani udar i moždani udar.

No, nije važna samo količina sna, već i kvaliteta. Visokokvalitetan regenerativan san ključan je za održavanje zdravog srca. Niža kvaliteta sna povezana je s visokim krvnim tlakom, povišenim kolesterolom i aterosklerozom.

"Želimo da ljudi dobro spavaju, i to u očekivanom trajanju kako bi stvarno zaštitili svoje srce", zaključio je dr. Tadwalkar.