NAŠE OČI su mnogo više od prozora u dušu, one su također odraz kognitivnog zdravlja. S tim se slaže i oftalmologinja dr. Christine Greer, direktorica medicinskog obrazovanja na Institutu za neurodegenerativne bolesti na Floridi, koja tvrdi da se prvi znakovi jedne od najstrašnijih bolesti na svijetu, Alzheimerove bolesti, mogu vidjeti upravo u očima, prenosi CNN.

Naime, nedavno istraživanje proučavalo je kako oko može pomoći u dijagnosticiranju Alzheimerove bolesti prije pojave simptoma. Bolest je uvelike uznapredovala do vremena kad su pogođeni pamćenje i ponašanje.

"Alzheimerova bolest počinje u mozgu desetljećima prije prvih simptoma gubitka pamćenja", rekao je dr. Richard Isaacson, preventivni neurolog za Alzheimerovu bolest, koji također radi na Institutu za neurodegenerativne bolesti, pa dodao:

''Ako liječnici uspiju identificirati bolest u njezinim najranijim fazama, ljudi bi tada mogli odabrati zdrav način života i kontrolirati svoje promjenjive čimbenike rizika, poput visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i dijabetesa.''

Promjene u mrežnici i mozgu

No koliko rano možemo vidjeti prve znakove kognitivnog pada? Kako bi to saznali, znanstvenici su u nedavnoj studiji ispitivali donirano tkivo mrežnice i mozgova 86 osoba s različitim stupnjevima mentalnog pada.

"Naša je studija prva koja pruža dubinske analize proteinskih profila i molekularnih, staničnih i strukturnih učinaka Alzheimerove bolesti na ljudsku mrežnicu i kako oni korespondiraju s promjenama u mozgu i kognitivnim funkcijama", rekla je Maya Koronyo-Hamaoui, profesorica neurokirurgije i biomedicinskih znanosti na Cedars-Sinaiju u Los Angelesu i jedna od glavnih autora studije.

"Ove promjene u mrežnici povezane su s promjenama u dijelovima mozga koji se nazivaju entorinalni i temporalni korteks, a to su središte za pamćenje, navigaciju i percepciju vremena", rekla je Koronyo-Hamaoui.

Što kažu stručnjaci?

Istraživači u studiji prikupljali su uzorke retinalnog i moždanog tkiva tijekom 14 godina od 86 ljudskih darivatelja s Alzheimerovom bolešću i blagim kognitivnim oštećenjem, što je prema autorima najveća skupina retinalnih uzoraka ikada proučavana.

Zatim su usporedili uzorke donatora s normalnom kognitivnom funkcijom s onima koji su imali blaga kognitivna oštećenja i onima s poodmaklim stadijima Alzheimerove bolesti. Studija čiji su rezultati objavljeni u časopisu Acta Neuropathologica otkrila je značajno povećanje beta-amiloida, ključnog markera Alzheimerove bolesti, kod ljudi s Alzheimerovom bolešću.

Mikroglijalne stanice pale su za nevjerojatnih 80 posto kod onih s kognitivnim problemima, pokazalo je spomenuto istraživanje. Te su stanice odgovorne za popravak i održavanje drugih stanica, uključujući čišćenje beta-amiloida iz mozga i mrežnice.

"Pronađeni su i markeri upale, koji bi mogli biti jednako važan pokazatelj napredovanja bolesti. Nalazi su također bili očiti kod ljudi s minimalnim kognitivnim simptomima ili bez njih, što sugerira da bi ovi novi očni testovi mogli biti dobro pozicionirani za pomoć u ranoj dijagnozi'', rekao je Isaacson.

Isto tako, istraživači studije otkrili su veći broj imunoloških stanica koje čvrsto okružuju amiloidne beta-plakove, kao i druge stanice odgovorne za upalu i smrt stanica te tkiva. Atrofija tkiva i upala u stanicama na krajnjoj periferiji mrežnice najviše su prediktivni za kognitivni status, pokazalo je istraživanje.

"Ovo otkriće moglo bi dovesti do razvoja slikovnih tehnika koje bi nam omogućile ranije i točnije dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti, ali i praćenje njezinog napredovanja neinvazivnim putem, promatranjem kroz oko", zaključuje.