STO GODINA otkako je Benito Mussolini prigrabio vlast u Rimu, njegova fotografija i dalje visi u službenoj rezidenciji kojom se koriste talijanski premijeri kao bolan dokaz da se Italija još nije otresla od ostataka svoje fašističke ostavštine.

Za razliku od Njemačke koja od Drugog svjetskog rata sustavno uklanja svaki simbol nacizma Adolfa Hitlera, Talijani s puno manje žara brišu tragove diktatora koji je vladao 21 godinu.

Spomenici Mussolinijevu zapovjedništvu još su prisutni ponegdje u Rimu, grbovi njegove fašističke stranke i dalje krase poklopce šahtova.

"Njemačka ima prošlost koja nikada ne prolazi. Oni nikada ne zaboravljaju holokaust ili Hitlera", kaže britanski povjesničar Paul Corner koji je u rujnu objavio knjigu "Mussolini in Myth and Memory" (Mussolini u mitu i sjećanju) o Talijanskoj trajnoj nostalgiji za fašizmom.

"Za Italiju prošlost jednostavno nije problem. Nitko ne traži da ti spomenici fašizma budu uklonjeni. Oni se jednostavno uklapaju", rekao je.

U Italiji se ovaj tjedan obilježava 100 godina od Mussolinijeva marša na Rim gdje je prigrabio vlast i kralj mu je, da izbjegne krvoproliće, odlučio dati mu mandat za sastavljanje vlade.

Godišnjica se poklapa s prisegom nove najdesnije vlade Italije od Drugog svjetskog rata koju vodi Giorgia Meloni, čelnica Braća Italije, stranke izrasle iz postfašističkih korijena. 

Meloni je u mladosti hvalila Mussolinija od kojeg se sada distancirala pa je tako u utorak u obraćanju parlamentu rekla da "nikada nije simpatizirala fašizam" te je osudila rasističke, protužidovske zakone iz 1938., kazavši da su trenutak kada je Italija najniže pala u svojoj povijesti. 

Rim je grad koji prašta 

Za razliku od uništene njemačke prijestolnice Berlina, Rim i njegova fašistička ornamentika relativno su netaknute nakon Drugog svjetskog rata. 

Kada su Saveznici preuzeli grad 1944., uklanjane su fotografije i simboli u čast "Il Ducea", ali velik dio ostao je netaknut. 

I danas pred Olimpijskim stadionom u Rimu stoji obelisk s ispisanim imenom Mussolini, a nije uklonjen ni niski reljef Mussolinija u modernističkoj četvrti Eur koju su fašisti sagradili kako bi proslavili 20. godišnjicu pohoda na Rim.

Deseci tisuća Rimljana bili su zaposlenici javnih službi u doba fašizma no nisu uopće ili su pružali tek manji otpor, a poslije rata nisu osjećali potrebu izbrisati tu prošlost.

"Rim je grad koji prašta", kaže Aldo Cazzullo, autor knjige "Mussolini, il capobanda", (Mussolini, vođa bande), objavljene u kolovozu.

Knjiga rasvjetljava zločine fašizma koji su, prema Cazzullu, bili 'umiveni', umanjivani ili jednostavno zaboravljani tijekom desetljeća. 

"Mi Talijani imamo lažnu, iskrivljenu predodžbu o Mussoliniju. Odriješili smo sami sebe svake krivnje za fašizam. Ispričali smo sami sebi fiktivnu priču o prošlosti", rekao je.

Britanski povjesničar Corner procjenjuje da je 500.000 Talijana umro zbog katastrofalne Mussolinijeve odluke da sklopi pakt s Hitlerom - a među žrtvama je oko 7700 talijanskih Židova otpremljenih u nacističke logore smrti.

"Nakon rata, Italija se predstavila kao nedužna žrtva fašizma, ali diktatura ne može preživjeti bez suglasja i sudioništva naroda", kaže Corner.

Oko Rima postoje manji spomenici žrtvama fašizma, ali nijedan žrtvama katastrofalne talijanske kampanje da se izgradi kao novo carstvo, u kojoj su primjerice ubijene stotine tisuća Etiopljana.

Imena ulica još veličaju takve kolonijalne operacije, primjerice Via Amba Aradam, prema bitki iz 1936., kada su fašističke snage upotrijebile bojni otrov protiv etiopskih vojnika i ubile ih tisuće. 

Antifašisti izgubili kulturnu bitku 

Zadnjih godina, prosvjednici u Britaniji rušili su simbole rasističke kolonijalne prošlosti, a u Sjedinjenim Državama spomenike Konfederacije, koji se smatraju izrazom veličanja bijele rase. 

Ne očekuje se da bi takva povijesna revizija mogla zahvatiti Italiju. 

"Antifašisti su izgubili kulturnu bitku", kaže Cazzullo i ocjenjuje da to mnogi smatraju isključivo pitanjem ljevice, pa to većinu ljudi ne zanima.

Potez protiv struje povukao je ovaj mjesec ministar industrije kada je uklonio fotografiju Mussolinija izloženu u prostorijama ministarstva, ali novoizabrani predsjednik Senata Ignazio La Russa kritizirao je tu odluku.

Veteran krajnje desnice koji sakuplja fašističke memorabilije, La Russa je rekao da Mussolinijeva fotografija visi i u ministarstvu obrane pa zapitao "Hoćemo li uklanjati i kulturu".

"Ako je fotografija negdje visjela godinama, ne razumijem zašto je sada uklanjati. Što se promijenilo u odnosu na lani?", zapitao je.