ISLANDSKI znanstvenici razvili su genetski modificirani ječam koji se može koristiti za proizvodnju mesa.

U staklenicima ORF Geneticsa već raste preko 100.000 genetski modificiranih stabljika bogatih proteinima kakvi se mogu naći u mesu.

Izmijenjeni ječam bere se i pročišćava kako bi se iz njega izvadili proteini "čimbenika rasta", koji se, pak, mogu koristiti za proizvodnju laboratorijski uzgojenog mesa.

Etički i ekološki prihvatljivo meso

Takvo meso posljednjih godina postaje sve popularnije zbog etičkih i ekoloških razloga. Naime, za proizvodnju pravog mesa potrebno je mnogo više zemlje i vode nego za proizvodnju iste količine biljne hrane. To znači da umjetno meso podrazumijeva manje krčenja šuma, manje vode i manje zagađenja otpadom.

Osim toga, u proizvodnji mesa stvaraju se goleme količine stakleničkih plinova poput metana i CO2, koji uzrokuje klimatske promjene. Stočarstvo uzrokuje otprilike iste količine emisija kao što ih uzrokuje sav transport. Oko 60% emisija koje potječu od poljoprivrede otpada na proizvodnju mesa.

Goveda posebno jako utječu na okoliš zato što, uz to što troše velike resurse, stvaraju metan, koji ima 80-ak puta veći staklenički efekt od CO2.

Primjerice, studije su pokazale da proizvodnja govedine stvara od četiri do osam puta više emisija stakleničkih plinova od proizvodnje svinjetine, piletine ili jaja, po gramu proteina, a sve vrste mesa imaju značajno veći utjecaj na klimatske promjene od proteina biljnog podrijetla, primjerice iz soje ili mahunarki. Na sreću, metan se raspada brže od CO2.

U usporedbi s konvencionalnom govedinom, govedina koja se uzgaja u laboratoriju zahtijeva 45% manje potrošnje energije, 99% manje korištenja zemljišta i proizvodi 96% manje emisija stakleničkih plinova.

Konačno, umjetno meso podrazumijeva manje ubijanja životinja i manje pandemija budući da se brojne virusne, bakterijske i parazitarne bolesti razvijaju zahvaljujući bliskom kontaktu ljudi sa životinjama.

Je li umjetno meso prihvatljivo za vegetarijance?

Umjetno meso uzgojeno iz stanica moglo bi biti prihvatljivo za vegetarijance, barem za dio njih, jer ne podrazumijeva zlostavljanje i ubijanje životinja. No pitanje je hoće li biti prihvatljivo za vegane koji odbijaju jesti sve što je životinjskog podrijetla i neke vjerske skupine poput hindusa koji ne jedu meso ili za židove i muslimane koji jedu samo košer, odnosno halal meso.

Kako se proizvodi umjetno meso u laboratoriju?

Znanstvenici u proizvodnji umjetnog mesa koriste kravlje matične stanice, građevne blokove mišića i drugih organa. Stanice se stavljaju u Petrijeve zdjelice s aminokiselinama i ugljikohidratima kako bi se mišićne stanice umnožile i rasle. Čimbenik rasta pokreće umnažanje stanica. Nakon što je izraslo dovoljno mišićnih vlakana, rezultat je meso koje nalikuje govedini.

Teoretski iz jedne početne matične stanice umnažanjem se mogu proizvesti neograničene količine mesa.

Staklenik budućnosti

Golemi staklenik od oko 2000 četvornih metara privatne tvrtke ORF Genetics, osnovane 2001.,nalazi se nedaleko od malog ribarskog mjesta Grindavík. U njemu se u nepreglednim redovima hidroponskih posuda uzgaja ječam. Staklenik zagrijavaju veliki izvori hidrotermalne energije koje na vulkanskom Islandu ima u izobilju. Oni su također izvor napajanja za umjetnu rasvjetu koja se koristi u uzgoju kada je Sunce zimi nisko na horizontu.

Na taj način se tijekom cijele godine uzgaja 130.000 biljaka ječma (Hordeum vulgare). ORF ondje istražuje inovativnu uporabu ječma za proizvodnju različitih čimbenika rasta sličnih ljudskima i životinjskima.

Čimbenik rasta u kozmetici

Koja je uloga čimbenika rasta u našim tijelima? Čimbenici rasta su prirodne tvari koje mogu potaknuti staničnu proliferaciju, odnosno njihovo dijeljenje, zacjeljivanje rana i staničnu diferencijaciju u druge vrste stanica. To su obično proteini ili steroidni hormoni.

Od rođenja do odrasle dobi, naša tijela proizvode proteine ​​koji se nazivaju čimbenicima rasta, a obnavljaju kožu i djeluju kao signalne molekule za komunikaciju među stanicama. Primjeri su citokini i hormoni koji se vežu za specifične receptore na površini svojih ciljnih stanica.

Ispostavilo se da je ječam idealna biljka za proizvodnju čimbenika rasta. Ječam je samooprašivač, što znači da pelud ječma neće oprašiti druge cvjetnice, pa čak ni susjedne biljke ječma. Unakrsno oprašivanje predstavlja problem za ekološku sigurnost u uzgoju GMO usjeva jer se njime svojstva jedne biljke ponekad mogu prenijeti na druge biljke.

ORF proizvodi 25 različitih čimbenika rasta. Kompanija je, među ostalim, svoje napore usmjerila na čimbenike rasta slične ljudskima za potrebe istraživanja matičnih stanica i industriju njege kože. U 2010. predstavila je svoju marku za njegu kože BIOEFFECT, koja sadrži Barley EGF, prvu marku u svijetu za njegu kože zasnovanu na  čimbenicima rasta biljaka dobivenima bioinženjerstvom. Epidermalni čimbenik rasta (EGF) jedan je od najznačajnijih čimbenika rasta u našoj koži. Ima važnu ulogu u proizvodnji kolagena, elastina i hijaluronske kiseline za održavanje zdravog izgleda naše kože. BIOEFFECT je postigao veliki uspjeh i sada se prodaje diljem Islanda i svijeta.

Čimbenik rasta u proizvodnji hrane

No, u 2021. ORF Genetics je odlučio pokrenuti proizvodnju čimbenika rasta sličnih životinjskima koji bi se mogli koristiti u proizvodnji laboratorijskog mesa.

S porastom globalne populacije, potražnja za hranom bogatom proteinima raste eksponencijalno, dok održiva poljoprivredna zemljišta uglavnom ne rastu. Mesni proizvodi uzgojeni iz stanica mogli bi ublažiti mnoge posljedice proizvodnje koje utječu na okoliš, a istovremeno bi mogli pružiti sigurnu, hranjivu i etičnu zamjenu za meso. Meso uzgojeno iz stanica može proizvesti zamjene za meso koje traže tržišta, koje bi uključivale i odgovarajuće količine masti. Ono bi čak moglo pomoći u zamjeni štetnih zasićenih masti u mesu zdravijim masnoćama.

"Stanovništvo raste i moramo hraniti sve ljude", rekla je za BBC direktorica proteinske tehnologije ORF-a Arna Runarsdottir.

Ako će znanstvenici uspjeti pronaći načina da proizvode umjetno i dostupno meso u velikim razmjerima, to bi moglo donijeti obilje prednosti koje bi nam mogle pomoći u prehrani.

"Ne moramo ubijati sve te životinje, samo im moramo uzeti matične stanice", istaknula je Runarsdottir dodajući kako je to održivija, ekološka opcija u odnosu na konvencionalno uzgojeno meso.

Čimbenike rasta ORF-a već koristi nekoliko tvrtki koje proizvode mesne proizvode iz laboratorija.

Može li umjetno meso biti prihvatljivo cijenom i okusom?

Prvi laboratorijski hamburger nastao je 2012. godine, a oni koji su ga kušali ocijenili su da je vrlo prihvatljiva zamjena za meso.

Njegovo stvaranje koštalo je oko 325.000 dolara. No, kako tehnologija napreduje, troškovi proizvodnje uzgojenog mesa trebali bi se naglo smanjivati.

Tijekom intervjua za jednu australsku radijsku emisiju https://www.abc.net.au/am/content/2015/s4205857.htm, nizozemski startup Mosa Meat procijenio je da bi cijena umjetnog mesa mogla pasti na 80 dolara po kilogramu već sada kada bi proizvodnja postala masovna. To bi značilo da bi hamburger od 15 dkg koštao nešto više od 11 američkih dolara.

Drugim riječima, kroz koje desetljeće meso iz laboratorija moglo bi postati konkurentno i istovremeno etički i ekološki prihvatljivo.

Proizvodnja čimbenika rasta iz modificiranog ječma mogla bi značajno pojeftiniti proizvodnju faktora rasta koji predstavlja značajan udio u cijeni umjetnog mesa.