DEUTSCHE WELLE "Hrvatska i Srbija nastoje uljepšati, poboljšati i ponovno napisati vlastitu povijest"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Hina
NJEMAČKI javni servis za inozemstvo Deutsche Welle (DW) se u povodu Dana sjećanja na holokaust pozabavio time kako se u današnjoj Hrvatskoj i Srbiji društvo odnosi prema genocidima iz Drugog svjetskog rata i vlastitoj nacionalnoj povijesti.
NJEMAČKI javni servis za inozemstvo Deutsche Welle (DW) se u povodu Dana sjećanja na holokaust pozabavio time kako se u današnjoj Hrvatskoj i Srbiji društvo odnosi prema genocidima iz Drugog svjetskog rata i vlastitoj nacionalnoj povijesti.
''Posvuda na prostoru bivše Jugoslavije se nastoji uljepšati, poboljšati i ponovno napisati vlastita nacionalna povijest. U tu sliku onda ne pristaje i vlastita uloga u provođenju holokausta'', javlja DW i podsjeća da je Srbija u lipnju 1942. godine ''samo 14 mjeseci nakon što su Nijemci ušli u Beograd, postala prva zemlja tadašnjeg Trećeg Reicha koja tvrdi kako je postigla nacistički cilj 'konačnog rješenja Židovskog pitanja'. Neki od tadašnjih 12.500 Židova u Srbiji su transportirani u koncentracijske logore kao što su Auschwitz, Buchenwald ili Mauthausen. Ali većina ih je ubijena u samom Beogradu.''
Srbija ignorira svoje logore u kojima su ubijani Židovi
Nakon što su ubijeni Židovi Srbije, u logore su deportirani drugi zatvorenici: Romi, komunisti i partizani među kojima je bilo i mnogo Srba. Samo u logoru Sajmište je tijekom rata bilo zatvoreno i mučeno oko 40 tisuća ljudi, a preko 10 tisuća je tamo izgubilo život.
Usprkos tome, danas gotovo da ništa ne podsjeća na holokaust u Srbiji i na zločine u beogradskim logorima. Tako je to više od 70 godina nakon rata, a tako je bilo i u Titovoj Jugoslaviji. Staro sajmište je doduše 1987. proglašeno ''Kulturnim dobrom" i postavljen je spomenik žrtvama, ali oboje je već odavno zaboravljeno: cijelo područje je potpuno zapušteno i propalo. Ključnu ulogu u provođenju holokausta u Srbiji imao je kvislinški režim Milana Nedića, kojega se, pak, danas na beogradskom sudu pokušava rehabilitirati, napominje DW.
Franjo Tuđman je započeo s relativizacijom ustaških zločina
''To se dobro uklapa u populistički i nacionalistički politički diskurs koji već godinama vlada na području bivše Jugoslavije. Ne samo u Srbiji nego i u susjednoj Hrvatskoj se od devedesetih revidira povijest. S težnjom za neovisnošću su se pojavile i težnje da se očiste mračne strane vlastitog nacionalizma'', navodi se u članku te se podsjeća da je Jasenovac bio najveći koncentracijski logor u Europi kojim nisu upravljali Nijemci. Hrvatske ustaše, fašistički režim ovisan o nacističkoj Njemačkoj, gotovo je odmah nakon osnivanja Nezavisne Države Hrvatske prihvatio nirnberške rasne zakone i počeo sa sustavnim progonom Židova, Roma, Srba i Hrvata koji su se protivili fašizmu. Jasenovac je postao središnji sabirni i logor za likvidaciju, poznat i kao ''Auschwitz Balkana''. Dosad je više od 83 tisuća žrtava poznato imenom i prezimenom.
Spominje se i da je već prvi predsjednik neovisne Hrvatske, Franjo Tuđman, u okviru takozvanog ''nacionalnog pomirenja'' bio počeo relativizirati zločine ustaša i prikazati ih kao dio hrvatskog nacionalnog pokreta.
Revizija povijesti ide sve do toga da vlada u Zagrebu novčano podržava jednu udrugu koja logor Jasenovac želi prikazati tek kao radni logor u kojem su tek iznimno živote izgubili neki od zatvorenika. Upada u oči da i u Srbiji i u Hrvatskoj postoje slične sklonosti novog pisanja povijesti: vlastita nacija je uvijek sve činila ispravno, zaključuje DW.
Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati