Tekst: A.B.
Foto: Bruno Konjević (Cropix)

“CILJ OVE mjere je da se banke potaknu na davanje komercijalnih kredita koji će i dalje biti glavni krediti, jer nema dovoljno novca za subvencionirane kredite. Cilj je promoviranje stambenog kreditiranja. Sa subvencijama za investitore pokušava se oživjeti tržište stanogradnje u Srbiji”, kazao je Goran Nikolić, suradnik Instituta za europske studije komentirajući mjeru o kojoj promišlja srpska vlada.

Srpska će se Vlada, inače, smanjiti za pet do deset ministarstava za razliku od hrvatske Vlade koja se nakon ostavke Ive Sanadera "ponovila" za Ministarstvo uprave i ministricu bez portfelja Biancu Matković.

No, što se konkretne mjere tiče o kojoj govori Nikolić, radi se o subvencioniranju kamata na stambene kredite o čemu će se konačna odluka donijeti nakon razgovora s Međunarodnim monetarnim fondom u kolovozu, piše Kamatica.com. Najavu takve mjere, dodaju, sa zadovoljstvom su dočekali građevinari i banke, kao što su primjerice, građani Slovenije dočekali vijest o smanjenju PDV-a za obrtnike s dosadašnjih 20 na 8.5 posto.

PDV je u Hrvatskoj 4 postotna boda veći od prosjeka članica EU

Cilj slovenske vlade je povećanje zaposlenosti stanovništva u ovoj recesijskoj godine, smanjenje zone sive ekonomije u svojim granicama i povećanje standarda stanovništva. Vlada Velike Britanije davno je još odlučila spustiti stopu PDV-a kako bi stimulirala potrošnju, no to je za Hrvatsku neprimjenjivo, pa se Hrvatska odlučila za povećanje PDV-a na 23 posto (europski prosjek je 19-postotna stopa PDV-a, op.a.) i uvođenje novih ustavno diskutabilnih poreza.

Čini se da hrvatska Vlada poreznom politikom i svojim antirecesijskim mjerama za cilj ima pokrpati proračun pa prilikom toga, namjerno ili slučajno, suzbija potrošnju i osiromašuje već siromašno stanovništvo, a konkretno osim nekih programa Hrvatske banke za obnovu i razvoj koja je i ovih dana uzela novi kredit od Svjetske banke u iznosu od 100 milijuna eura, Vlada nije napravila ništa da bi rasteretila građane, obrtnike i poduzetnike te im tako pomogla u krizi.

Banke u Hrvatskoj se ne povode za bankama u Sloveniji

Bankarski sektor također. Naime, čak su i banke u Sloveniji odlučile ići građanima na ruku i počele im smanjivati kamate na postojeće kredite iz mjeseca u mjesec, nakon što su u prvom polugodištu uvidjele da im je potražnja za kreditima drastično opala zbog krize. Tako su potrošačima stambenih kredita Unicredit banke pale kamate na stambene kredite sa 5.21 posto na 2.94 posto u lipnju, a smanjivanje se nastavlja. Ista je banka vlasnik Zagrebačke banke, no iz nje novosti nema. Zadnja novost dogodila se nakon lokalnih izbora kada su kamate povećane za oko jedan posto.

U Hrvatskoj udruzi banaka zasad nismo dobili kategoričan odgovor na pitanje o povećanju ili smanjenju kamata do kraja godine, po slovenskom modelu. Tek kažu da su kamate "tržišne veličine" i da se ne može sa sigurnošću predvidjeti njihovo kretanje do kraja godine, a prema parametrima na koje se pozivaju ne stječe se dojam da će one padati nego obrnuto.

Ističu da se bankarska tržišta Hrvatske, Srbije i Slovenije iznimno razlikuju, s obzirom da je u Srbiji ono potpuno nerazvijeno, dok je Slovenija članica Europske unije, stoga je se teško može staviti u razred s ostalim državama ove regije. Kamatne stope usko su vezane za kreditni rejting država, koji je u slučaju Hrvatske u padu te, primjerice, o rezultatima poslovanja banaka koje se u Hrvatskoj žale na gubitke.

U analizi HUB-a objavljenoj u ožujku napominje se da su kamate zadnjih godina bile u padu, dok su posljednje dvije godine troškovi banaka rasli. Tri mjeseca ranije najavljeno je da će kamatne stope sljedećih mjeseci kretati pod pretežitim utjecajem teško predvidivih i međuzavisnih premija na rizike, koji se povećavaju pod utjecajem krize.

Bolni rezovi

"Bolni rezovi" mantra su hrvatske Vlade za nadolazeću jesen i neke od njih treba pohvaliti, poput ukidanja više od stotinu općina čiji činovnici parazitiraju na državnom proračunu. Smanjivanje plaća u tvrtkama gubitašima i otkazi u agencijama, vladinim uredima i slično također su poželjni i ono su što sugerira najjača svjetska agencija za mjerenje kreditnog rejtinga - Standard & Poor's.

No, zanimljivo je da su bolni rezovi koji su dosad učinjeni išli izravno na štetu malobrojnoj populaciji koja radi, umirovljenika i širokog sloja građana koji će povećanje PDV-a osjetiti na inflaciji. S druge strane, nisu osjetili ni jednu mjeru koja bi im pomogla u krizi.