NAJAVLJENA izgradnja golemog podatkovnog centra Pantheon u Topuskom, čija se vrijednost procjenjuje na čak 50 milijardi eura, otvara niz pitanja o stvarnim koristima koje bi Hrvatska mogla imati od takve investicije.

Projekt je nedavno napravio još jedan korak prema realizaciji. Sisačko-moslavačka županija pokrenula je izmjene prostornog plana kako bi se stvorili uvjeti za gradnju centra i prateće infrastrukture.

Iako do početka gradnje predstoji još niz postupaka i ishođenje potrebnih dozvola, u nastavku donosimo odgovore na neka od ključnih pitanja o projektu, njegovim mogućim koristima i troškovima. Na naša pitanja odgovorili su i predstavnici Pantheona, a stručni osvrt za potrebe teksta dao nam je Tomislav Vazdar, stručnjak za kibernetičku sigurnost i umjetnu inteligenciju.

Tko će koristiti data centar i što će se u njemu raditi?

Prema riječima Ryana Richa, izvršnog partnera Pantheon AI-ja, koji je o projektu pisao za Wall Street Journal, centar je namijenjen velikim tehnološkim kompanijama kojima su potrebni golemi računalni kapaciteti za neprekidan rad i razvoj umjetne inteligencije. Rich je naveo i da bi infrastruktura bila dostupna europskim obrambenim, obavještajnim i komercijalnim korisnicima.

Predstavnici Pantheona potvrdili su za Index da su od predstavljanja projekta u Dubrovniku održali niz sastanaka s predstavnicima triju velikih korporacija koje su među svjetskim liderima u toj industriji. Međutim, zbog poslovne tajne nisu mogli otkriti o kojim je kompanijama riječ.

Dodali su da je projekt zamišljen kao investicijski model u kojem će prihode ostvarivati iznajmljivanjem infrastrukture velikim tehnološkim kompanijama, takozvanim hyperscalerima, koje koriste goleme računalne kapacitete.

Vazdar nam je objasnio tko su najčešći korisnici ovakvih podatkovnih centara.

"Najveći korisnici su globalni pružatelji usluga u oblaku, tvrtke koje razvijaju velike modele umjetne inteligencije te sve više obrambeni i sigurnosni sektor. U centru ovakvih razmjera prvenstveno bi se trenirali i pokretali AI modeli. Zarađuje se iznajmljivanjem kapaciteta, najčešće kroz dugoročne ugovore s nekoliko velikih klijenata", za Index je prokomentirao Vazdar. 

Na što će se potrošiti najavljenih 50 milijardi eura i gdje je tu korist Hrvatske?

Prema procjenama koje su predstavnici Pantheona dostavili Indexu, vrijednost izgradnje podatkovnog centra, bez računalnih procesora (GPU-ova), iznosit će između 12 i 13 milijardi eura. 

Jedna od mogućih dugoročnih koristi jest izgradnja elektroenergetske infrastrukture. Uz izgradnju sunčane elektrane snage 500 megavata, za koju je najavljena suradnja s međunarodnom energetskom grupacijom Greenvolt, prema najavama predstavnika projekta, planirana je izgradnja približno 280 kilometara dalekovoda i nove trafostanice, a ulaganje bi financirao investitor.

Prema odgovoru Pantheona za Index, vrijednost infrastrukture koja bi nakon izgradnje trebala prijeći u javno vlasništvo procjenjuje se na oko 500 milijuna eura. Osim elektroenergetske mreže, riječ je i o prometnoj te optičkoj infrastrukturi. Investitor tvrdi da bi se sve financiralo bez troškova za državu i građane.

"Korist neće doći sama od sebe, mora se ugovoriti unaprijed. Dakle, dio kapaciteta za domaće tvrtke, sveučilišta i javni sektor, angažman domaćih izvođača i ulaganje u mrežu koja ostaje državi. Jednako je važan nadzor nad podacima. Ako se podaci obrađuju u Hrvatskoj, a kontrola nad njima ostaje izvan europskog pravnog okvira, država nosi rizik, a ne dobiva digitalni suverenitet", rekao je Vazdar.

Kakvu korist od projekta mogu imati hrvatske tvrtke?

Jedna od konkretnih prilika za hrvatske tvrtke povezana je upravo s izgradnjom spomenute elektroenergetske infrastrukture.

Iz Pantheona ističu da će pprednost imati hrvatske tvrtke za sve radove, nabavu, usluge i najam koje je moguće ostvariti u Hrvatskoj. Među njima posebno izdvajaju Končar, Dalekovod, građevinske tvrtke i druge domaće dobavljače robe i usluga.

Končar je krajem travnja potpisao neobvezujuće pismo namjere o suradnji na projektu Pantheon, koje predviđa sudjelovanje više tvrtki iz njegove grupacije, uključujući Dalekovod.

Jedan od ulagača, poduzetnik Jako Andabak, u travnju je za HRT rekao da bi većinu radova tijekom izgradnje i opremanja centra trebale izvoditi hrvatske tvrtke, uz korištenje domaćeg znanja i radne snage.

Koliko će novih radnih mjesta otvoriti podatkovni centar?

Prema najnovijim procjenama koje su predstavnici Pantheona dostavili Indexu, tijekom izgradnje centra trebalo bi biti otvoreno oko 3000 radnih mjesta, dok bi nakon početka rada centar trebao zapošljavati približno 1500 ljudi. Od toga bi 60 posto činila radna mjesta s visokom dodanom vrijednošću, a projekt bi posredno mogao pridonijeti otvaranju još 6000 radnih mjesta.

Iz Pantheona ističu da će u svim fazama izgradnje i poslovanja nastojati dati prednost domaćim radnicima. Posebno žele privući hrvatske stručnjake za podatkovnu znanost i podatkovne centre koji trenutačno rade u drugim europskim zemljama i diljem svijeta.

Cilj im je, navode, potaknuti povratak znatnog broja tih stručnjaka u Hrvatsku i zaposliti ih u Pantheonu.

"Najviše radnih mjesta otvara se tijekom gradnje, a kad centar proradi, stalno zaposlenih je malo, iako su to visokokvalificirani poslovi. Realna očekivanja treba temeljiti na potpisanim obvezama, a ne na najavama", riječi su Vazdara.

Može li Pantheon potaknuti razvoj hrvatskog tehnološkog sektora?

Jedna od potencijalno najvećih dugoročnih koristi projekta mogla bi biti razvoj hrvatskog tehnološkog sektora, osobito tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom. Veliki računalni kapaciteti potrebni su za razvoj i treniranje naprednih modela umjetne inteligencije, a pristup takvoj infrastrukturi mogao bi otvoriti nove mogućnosti domaćim kompanijama, sveučilištima i istraživačkim institucijama.

Pantheon najavljuje i programe stipendiranja te stručne prakse u suradnji s hrvatskim elektrotehničkim fakultetima, Tehničkom školom Sisak i Srednjom školom Topusko, s ciljem obrazovanja budućih stručnjaka za umjetnu inteligenciju.

"U konačnici, PantheonAi omogućit će razvoj cijele generacije hrvatskih stručnjaka za umjetnu inteligenciju i projektom ovakvih razmjera u relativno kratkom roku pozicionirati Hrvatsku na svjetsku kartu umjetne inteligencije", navode.

O važnosti Pantheona za razvoj umjetne inteligencije i domaćeg tehnološkog sektora više je kazao Vazdar.

"Značaj je potencijalno velik, ali samo uz jasne uvjete pristupa za domaće tvrtke i znanstvenike. Bez toga centar može raditi punim kapacitetom za strane klijente, a domaći sektor od njega nema gotovo ništa", dodao je.

Koliko će država i lokalna zajednica dobiti od poreza?

Osim zapošljavanja i angažmana domaćih tvrtki, jedna od važnijih potencijalnih koristi projekta Pantheon odnosi se na porezne i druge javne prihode.

Tijekom trogodišnje izgradnje, prema procjenama Pantheona, država, lokalne i regionalne vlasti te javna poduzeća trebali bi ostvariti više od 210 milijuna eura neizravnih prihoda. Riječ je o porezima i doprinosima na plaće te porezu na dobit izvođača uključenih u projekt.

Uz to, investitor najavljuje jednokratnu uplatu komunalnog doprinosa Općini Topusko u iznosu od približno tri milijuna eura prije početka gradnje.

Još veće prihode Pantheon predviđa nakon početka rada centra. Prema njihovim projekcijama, država, općine, županija i javna poduzeća ostvarivali bi više od 140 milijuna eura godišnje izravnih prihoda, kroz porez na dobit, poreze i doprinose na plaće, komunalne naknade i druga davanja.

Osim toga, procjenjuju da bi centar godišnje stvarao više od 150 milijuna eura neizravnih javnih prihoda, među ostalim kroz poreze i doprinose zaposlenih, porez na dobit izvođača zaduženih za održavanje te druge posredne gospodarske učinke.

Hoće li poskupjeti struja?

Jedno od važnijih pitanja odnosi se na veliku potrošnju električne energije i vode te moguće posljedice za građane. Kako je najavio Gudelj, Pantheon bi u punom pogonu godišnje trošio oko pet teravatsati električne energije, 1,5 puta više od Zagreba i nešto više od četvrtine potrošnje Hrvatske.

No, izjavio je da zbog centra građanima neće poskupjeti struja. Prema njegovim najavama, centar bi se opskrbljivao prvenstveno iz obnovljivih izvora, a investitor bi financirao i potrebnu elektroenergetsku infrastrukturu.

"Podatkovni centar ovih razmjera troši struje koliko i veliki grad, i to bez prestanka. To znači velik pritisak na elektroenergetski sustav i rizik da se trošak prilagodbe mreže prelije na sve korisnike ako se pravila ne postave unaprijed", dodaje Vazdar.

Kakav će biti utjecaj na okoliš?

Utjecaj Pantheona na okoliš zasebna je i iznimno važna tema, koja zaslužuje analizu samu za sebe. O tome smo već detaljno pisali na Indexu, a ovdje ćemo samo podsjetiti kako je dio javnosti uglavnom zabrinut zbog velike potrošnje vode, buke, otpadne topline, zahvata u prostor i potencijalnih posljedica za lokalni ekosustav.

Vazdar za Index upozorava da hlađenje podatkovnog centra zahtijeva znatne količine vode, zbog čega je potrebno transparentno utvrditi mogući utjecaj na lokalne izvore te sve javno i neovisno procijeniti prije donošenja bilo kakve odluke.

Iz Pantheona najavljuju i mogućnost iskorištavanja otpadne topline podatkovnog centra. Kako objašnjavaju, gotovo sva električna energija koju troši računalna oprema pretvara se u toplinu, koja bi se mogla koristiti za grijanje zgrada, stakleničku proizvodnju i druge gospodarske djelatnosti.

Posebno razmatraju izgradnju velikih staklenika na području Topuskog, čime bi se potaknuo razvoj lokalnog gospodarstva. U tu svrhu najavljuju tehnoekonomsku analizu kojom će utvrditi optimalnu lokaciju, a moguća rješenja razmotrit će s lokalnom zajednicom i potencijalnim poslovnim partnerima.