SISAČKO-MOSLAVAČKA županija pokrenula je izmjene prostornog plana kojima bi se trebali stvoriti uvjeti za gradnju velikog AI i podatkovnog centra u Topuskom, projekta čija se vrijednost procjenjuje na oko 50 milijardi eura.

Riječ je o projektu Pantheon, odnosno AI inovacijskom i razvojnom centru Kampus Topusko. Župan Ivan Celjak donio je odluku povezanu sa strateškom procjenom utjecaja izmjena prostornog plana na okoliš, čime se nastavlja administrativna priprema projekta.

Plan predviđa izdvajanje posebne površine izvan postojećeg građevinskog područja naselja za gradnju kampusa te izmještanje dijela županijske ceste Ž3228.

Uz sam podatkovni centar na području Topuskog planiraju se trafostanica s priključnim dalekovodima, sunčane elektrane i baterijski spremnici kapaciteta većeg od 20 megavata.

U službenoj odluci Županije iz ožujka već je navedeno da su zahtjeve za izmjene plana podnijeli potencijalni investitori te da će se tek kroz postupak utvrditi jesu li planirani zahvati prihvatljivi i pod kojim uvjetima.

Što je zapravo Projekt Pantheon?

Projekt Pantheon predstavljen je u travnju na poslovnom forumu Inicijative triju mora u Dubrovniku kao jedan od najvećih planiranih privatnih investicijskih projekata u Hrvatskoj.

Prema predstavljenim planovima, u Topuskom bi se gradio podatkovni i AI centar ukupne snage do jednog gigavata, a vrijednost cijelog projekta investitori procjenjuju na više od 50 milijardi eura. Sisačko-moslavačka županija tada ga je opisala kao najveću investiciju u povijesti Hrvatske.

Iza projekta su hrvatski poduzetnik Jako Andabak te američki ulagači okupljeni oko Pantheon Atlasa, čiji je upravljački partner Ryan Rich. Kao partneri u energetskom dijelu predstavljeni su Končar i Greenvolt.

Končar je u travnju potvrdio potpisivanje pisma namjere s Pantheon Atlasom za moguću suradnju na elektroenergetskoj infrastrukturi i dijelu radova na podatkovnom centru. Važno je da je riječ o pismu namjere, odnosno okviru za buduće ugovorne odnose, a ne potvrdi da je cijela investicija već ugovorena.

Zašto je projektu potrebna golema energetska infrastruktura?

Planirana snaga centra od jednog gigavata iznimno je velika.

HRT je ranije, pozivajući se na podatke predstavljene uz projekt, izračunao da bi centar pri punom radu mogao trošiti između 20 i 30 posto ukupne hrvatske godišnje potrošnje električne energije. Upravo zato projekt uključuje novu trafostanicu, dalekovode, proizvodnju električne energije iz solarnih izvora i baterijske spremnike.

Prema ranijoj prezentaciji investitora, planirana je i solarna elektrana snage oko 500 megavata, dok bi za elektroenergetski dio projekta bila potrebna opsežna nova mrežna infrastruktura.

Gradnja najavljena za 2027., rad od 2029.

Andabak je u travnju za HRT rekao da je početak gradnje planiran za 2027., a puštanje centra u rad za početak 2029. godine. Tada je govorio i o približno 1500 zaposlenih nakon dovršetka projekta, od kojih bi otprilike polovica bila visokoobrazovana.

No projekt je i dalje u fazi pripreme. Izmjene prostornog plana, strateška procjena utjecaja na okoliš i ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu tek su dio postupaka koji moraju prethoditi gradnji.

Zato najavljenih 50 milijardi eura zasad predstavlja procijenjenu vrijednost projekta koju navode investitori i lokalne vlasti, a ne već realizirano ili konačno ugovoreno ulaganje.