Ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo Tomislav Jukić i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK gostovali su jutros u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog". Razgovarali su o tome može li program priuštivog najma preokrenuti stanje na tržištu najma.
Jukić je poručio kako se prilikom izrade Nacionalnog plana stambene politike RH došlo do podataka da je u Hrvatskoj preko 600 tisuća stambenih nekretnina prazno. Naglasio je kako istovremeno u Hrvatskoj nedostaje 230 tisuća stanova.
"Iz toga proizlazi da imamo više nego dovoljno stanova te da je veliki dio istih prazan. Jedna od niza mjera kojom se to pokušava riješiti je program priuštivog najma. Ideja je da stanovi koji su prazni više od dvije godine, da ih se da na upravljanje APN-u u razdoblju od 3 do 10 godina, za neku naknadu koja je medijalna tržišna cijena", objasnio je.
"Što se tiče bodovanja najmoprimaca, boduju se različiti kriteriji i na kraju će se napraviti rang liste za državne i privatne stanove", nastavio je. Istaknuo je da ovaj program neće sam po sebi riješiti problem, no u kombinaciji sa svim ostalim mjerama stambene politike trebao bi dati rezultate da do 2030. godine priuštivo stanovanje bude realnost.
"U rangiranju najviše bi bodova trebale dobiti mlade obitelji s više djece. U interesu nam je da se mladi ljudi što prije osamostale. To je jedna i od demografskih mjera", ustvrdio je Jukić.
Vujović smatra kako je pohvalno što smo napokon donijeli strategiju. "Ovo neće biti mjera koja će kratkoročno donijeti rezultate, ali dugoročno će imati utjecaja, no ključno je kako će se to u praksi provoditi. Ključno je motivirati vlasnike stanova da stave svoje nekretnine u ovaj program", kazao je.
Napomenuo je kako program nije zbog onih koji žele iznajmljivati stan na tržištu, već onih koji imaju prazne stanove, a nemaju interes da ih iznajmljuju. "Ono čime bi ih privukli je da država rješava problem s najmoprimcima te da se dobiva značajan iznos unaprijed", naglasio je.
Dodao je kako vlasnik treba predati APN-u funkcionalan stan i što se tiče vlasnika, tu njegove obveze završavaju. Kako kaže, tada APN stupa u ulogu najmodavca i s potencijalnim najmoprimcem sklapa ugovor.
"Najmoprimac je obvezan stan održavati u stanju u kakvom ga je primio, obvezan je plaćati rentu i ostale obveze i jednom godišnje prijavljivati svoje prihode kako bi se mogla formirati cijena najma", objasnio je. Naveo je kako trendovi pokazuju da je prisutan pad prometa od oko 13 posto na tržištu nekretnina, što nije zabrinjavajuće.
"To je najviše generirano padom prometa stranaca. Rast postoji u 3 županije, a to su Ličko-senjska, Koprivničko-križevačka i Varaždinska. U Zagrebu se bilježi pad od 20-ak posto. Jedan od uzroka je i porast cijena koje su došle na visoke razine i prosječnom kupcu je teško kupiti nekretninu", istaknuo je Vujović.
Tvrdi da na pad prometa utječu i visoki troškovi gradnje, nedostatak novih stanova i kvalitetne ponude. "Imamo problem s nerazmjerom mogućnosti kupaca što su spremni platiti i očekivanja prodavatelja. Inflacija isto tako radi svoje, ali i promjena u politici banaka", rekao je.
"Paradoks je da promet pada, a da cijene rastu. Inflacija je glavni generator", nastavio je. Dio kupaca su ljudi koji kupuju kako bi sačuvali vrijednost novca. Kada se govori o Zagrebu, to su ljudi koji žive izvan Zagreba.
"S druge strane imamo ljude koji rješavaju stambeno pitanje i oni nisu u ravnopravnom položaju s prvom skupinom s obzirom na to da kupuju s kreditima. Još jedna skupina kupaca su i već spomenuti stranci", poručio je.
Istaknuo je kako je veliki izazov tržišta taj što nema dovoljno novogradnje, a interes je velik pa kupci nemaju izbora i kupci su, kako kaže, osuđeni na polovne nekretnine gdje su često zahtjevi prodavatelja nerealni.