MINISTAR financija Marko Primorac istaknuo je da najavljeni posebni porez na dobit služi sprječavanju da kompanije državne subvencije usmjeravaju u profit, dok je glavna direktorica HUP-a Irena Weber ocijenila da je bilo kakvo arbitrarno odlučivanje o obveznicima tog poreza "vrlo sklizak teren".
Primorac je to poručio u ponedjeljak na konferenciji "Izazovi hrvatske industrije 2022./2023.", koju je organizirao Jutarnji list. Rekao je da je nakon značajnog pada u 2020. godini hrvatsko gospodarstvo lani ostvarilo značajan rast, koji je po zadnjim revidiranim podacima iznosio 13.1 posto.
Tom rastu su prije svega pridonijeli hrvatski gospodarstvenici, koji su pokazali snagu i žilavost, zatim hrvatsko stanovništvo, ali doprinos je dala i vlada svojim mjerama, napomenuo je.
"Vlada će i u idućem razdoblju, kada je riječ o fiskalnoj politici, biti usmjerena na fiskalnu konsolidaciju, očuvanje stabilnosti javnih financija, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, vodeći računa o građanima i gospodarstvenicima", poručio je Primorac.
"Intervencija vlade bila nužna"
Zbog značajne inflacije, istaknuo je da je trenutna kriza nešto drugačija od prethodnih, pa bi tako povećanje državne potrošnje dodatno pojačalo inflatorne pritiske. Zbog toga treba biti posebno oprezan, a umjesto programa širokih potpora, mora se pomagati onima kojima je pomoć najpotrebnija, rekao je Primorac.
Kazao je i da je u situaciji kada tržište nije efikasno u raspodjeli dobara i usluga intervencija države opravdana i nužna, pa je tako vlada ove godine i intervenirala s dva paketa mjera, ukupne vrijednosti od oko 26 milijardi kuna.
Primorac je poručio i da poduzetnici moraju biti svjesni vladinog intervencionizma u smislu fiksiranja i ograničavanja cijena električne energije i goriva, kao i snižavanja stopa PDV-a. "Onda ne možete reći - ali pustite da slobodno formiramo cijene svih svojih proizvoda", poručio je Primorac.
Komentirao najavljeni posebni porez na dobit
U kontekstu pobrojanih vladinih mjera, čiji cilj je da cijene proizvoda budu što niže, Primorac se osvrnuo i na najavljeni posebni porez na dobit.
"Netko te subvencije usmjerava prema svojim profitima, a onda vlada mora ponovno reagirati, ne kako bi nekoga kaznila ili kako bi utvrdila određenu granicu do koje smatra da netko može ostvarivati dobit, nego kako bi ponovo pomogla krajnjim potrošačima i redistribuirala profit", poručio je.
Unatoč prognozama o usporavanju gospodarskog rasta, po kojima će u idućoj godini iznositi 0.7 posto, Primorac je kao razloge za optimizam i za poticaj dodatnom gospodarskom rastu apostrofirao prilično dobru provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), što podrazumijeva i provedbu značajnih reformi, kao i ulazak u eurozonu.
Weber: Porez na ekstraprofit vrlo sklizak teren
Kada je riječ o najavljenom porezu na ekstraprofit, za koji se još ne zna kako će točno izgledati, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber je poručila da je bilo kakvo arbitrarno odlučivanje o potencijalnim obveznicima tog poreza "vrlo sklizak teren" te da ono unosi dodatnu nesigurnost i nered u gospodarstvo.
Kako je pojasnila Weber, hrvatskim kompanijama su potrebne snažne profitne marže kako bi mogle ulagati u svoj razvoj. Naime, u usporedbi s kompanijama iz EU, hrvatske kompanije imaju oko 50 posto niže profitne marže, što znači da su, generalno gledajući, neefikasnije i manje profitabilne. Osim ulaganja u istraživanje i razvoj te marketing i plasman proizvoda, napomenula je Weber, hrvatskim tvrtkama predstoje i ulaganja u zelenu tranziciju i digitalizaciju.
Nadalje, postavlja se i pitanje na temelju čega i na koji će se način odlučivati što je ekstraprofit. Primjerice, neka kompanija je mogla povećati dobit jer je više godina ulagala u istraživanje i razvoj te modernizaciju proizvodnje ili je pak plasirala novi proizvod na tržište. "Je li to ekstraprofit? Naravno da nije", ustvrdila je Weber.
Tedeschi: Država građanima treba poručiti da trebaju štedjeti
Na panel raspravi "Kako odgovoriti izazovima bez presedana?" koja je uslijedila predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi problematizirao je stav predstavnika vlade kroz činjenicu da su ministar financija Primorac i državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, ispričavši se daljnjim obavezama, napustili konferenciju nakon svojih govora.
"Oni su izdeklamirali što su imali i njih ovo što mi razgovaramo ni ne zanima ili misle da imaju važnijeg posla", ustvrdio je Tedeschi.
Tedeschi je ocijenio da je trenutna kriza "kriza svih kriza". Smatra da se vladinim mjerama nema "što puno predbaciti", no i kako država građanima treba poručiti da moraju štedjeti te da dolazi vrijeme u kojem će biti teže nego proteklih godina.
"Dosadašnji poslovni i životni model nije moguće ponavljati", poručio je Tedeschi.
Klepač: Važna je kvaliteta radne snage
S potrebom štednje složio se i predsjednik Uprave Vindije Nenad Klepač istaknuvši opasnost trenutne inflacije, koja se kreće i prema 13, 14 pa i 15 posto, a uz to, 2023. donosi nove nepoznanice.
Vindija inflaciju prije svega osjeća kroz rast cijena sirovina, primjerice žitarica koje su na godišnjoj razini poskupjele za oko 80 posto. Posljedično, došlo je i do rasta cijena stočarske proizvodnje, primjerice mlijeka, kojem je kompanija otkupnu cijenu ove godine korigirala osam puta, naveo je Klepač.
S druge strane, istaknuo je važnost kvalitetne radne snage, pri čemu je Vindija svojim zaposlenicima u zadnjih godinu dana triput podizala plaće.
Vujnovac: Europa će supstituirati ruski plin
Vlasnik i predsjednik Uprave PPD-a i Energia naturalis grupe Pavao Vujnovac je rekao da Europa sigurno može i hoće supstituirati ruski plin, no pitanje je koliko će je to koštati, u smislu konačne cijene plina iz drugih izvora, ponajprije LNG-a, a i s obzirom na to da mora uložiti puno novca u infrastrukturu.
Državni tajnik Ivo Milatić je poručio da resorno ministarstvo stalno radi na tome da hrvatsko gospodarstvo ne doživi cjenovne šokove te da industrija ima predvidljive troškove, zbog čega je vlada i donijela sveobuhvatne mjere.
Apostrofirao je važnost LNG terminala na Krku za sigurnost opskrbe plinom, a kao iznimno važno za hrvatsku industriju je naveo i popunjenost podzemnog skladišta plina Okoli.