MOŽE li se inflacija zauzdati i istodobno, unatoč usporavanju gospodarskog rasta, izbjeći globalna recesija, ključno je pitanje o kojem se razgovara i na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke.

Inflacija je i u Hrvatskoj dosegnula rekordnu razinu. O tome što procjenjuju vodeći svjetski financijski stručnjaci i hoće li se rast cijena napokon zaustaviti u Washingtonu je s ministrom financija Markom Primorcem razgovarao HRT. Primorac s hrvatskim izaslanstvom prvi put sudjeluje na zasjedanju Svjetske banke i MMF-a.

Primorac: Mi nemamo baš razloga za optimizam

Na pitanje ima li vlada, kada je riječ o inflaciji, asa u rukavu, osim paketa mjera koje su već objavljene, Primorac je kazao da su se inflatorni pritisci povećali i u proteklom mjesecu, što naravno ne veseli.

"To nije nešto što nas veseli. Inflatorni pritisci općenito su u svijetu rasli i to smo mogli čuti na nekoliko sastanaka na kojima smo bili i s predstavnicima Svjetske banke i MMF-a. Činjenica je da ako govorimo o sljedećoj godini, mi nemamo baš razloga za optimizam, kako u pogledu gospodarskog rasta gdje se očekuje značajno usporavanje, pa se čak predviđa da će jedna trećina država završiti u recesiji", rekao je Primorac te dodao:

"Činjenica je isto tako da ukoliko naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri završe u recesiji, a to se može na neki način iščitati iz podataka, Hrvatska tu neće moći biti imuna."

"Što se tiče paketa mjera", kazao je, "očekujemo kako se približavamo kraju godine značajnije usporavanje inflacije. Dio mjera stupio je na snagu u listopadu, tako da očekujemo da će se inflacija prema kraju godine smanjiti i nekakva prosječna stopa bi, prema našim ocjenama, trebala biti oko deset posto. Sljedeće godine trebala bi biti značajno manja."

"Pozitivni učinci samog puta prema uvođenju eura su značajni"

"Sam ulazak u eurozonu ne bi trebao utjecati na povećanje troškova života. Posljednje države koje su pristupale eurozoni i preuzimale euro kao službenu valutu suočavale su se s inflacijom s tog naslova od otprilike od 0.2 do 0.4 posto. To nije ništa značajno. Inflacija kojoj trenutno svjedočimo nema apsolutno nikakve veze s uvođenjem eura", nastavio je ministar uz dodatak:

"Pozitivni učinci i samog puta prema uvođenju eura značajni su i već su vidljivi, od podizanja kreditnog rejtinga, što će se svakako odraziti i na troškove zaduživanja, do pristupanja Hrvatske Europskom stabilizacijskom mehanizmu, i još je tu niz činjenica koje će se svakako pozitivno odraziti na hrvatsko gospodarstvo."

"Očekujemo usporavanje gospodarske aktivnosti"

Primorac je komentirao i činjenicu da MMF Hrvatskoj predviđa dobre rezultate rasta i u ovoj i u sljedećoj godini, ali i hoće li upasti u kategoriju zemlje tehničke recesije u idućoj godini.

"Mi očekujemo usporavanje gospodarske aktivnosti. U odnosu na projekcije MMF-a kada govorimo o sljedećoj godini mi smo tu nešto konzervativniji. Dakle naša procjena stope rasta je 0.7 posto, što znači da očekujemo značajno usporavanje. Međutim, mislim da imamo dovoljno razloga za vjerovati da Hrvatska ipak neće ući u recesiju. Imamo značajna sredstva i iz EU i kroz provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provodimo značajne reforme i investicije koje bi se svakako trebale pozitivno odraziti na gospodarski rast", zaključio je Primorac.