NA LJUDSKU mogućnost razlučivanja, procesiranja informacija i prilagodbe novim situacijama utječe mnogo faktora – odgoj, geni, prehrana i životna iskustva. No, naš je mozak posebno osjetljiv na traume i iskustva koje proživljavamo u dva perioda naših života, piše portal Quartz.
Tara Swart, neuroznanstvenica na prestižnom sveučilištu MIT, identificirala je ta dva perioda kao životnu dob od prve dvije godine te naše tinejdžerske godine.
Prve dvije godine
U tom se periodu naš mozak razvija izuzetno brzo i usvaja niz kompliciranih procesa, poput govora. Govor prvo naučimo razumjeti, a tek onda i sami progovorimo. "To je užasno komplicirana stvar za mozak", izjavila je Swarth, "a uz to, djeca tada i počinju hodati – tako da, iz fizičke perspektive, to je još jedan ogroman uspjeh ljudskog mozga".
Takve ogromne promjene u mozgu znače da psihološka ili emocionalna trauma može naglo zaustaviti naš neurološki razvoj. Iako se tih prekida nećemo sjećati, bilo kakvi traumatski događaji, poput zlostavljanja, zanemarivanja, bolesti i slično mogu dovesti do dugotrajnih poremećaja u ponašanju i kognitivnih poremećaja u daljnjem životu, upozorava Swarth.
Primjerice, u Rumunjskoj 1980-ih i 1990-ih godina, nakon pada njihovog komunističkog režima, 100.000 siročadi iznenada se zbog siromaštva i ekonomske propasti našlo u prenapučenim državnim institucijama. Bili su zbrinuti, nahranjeni i obučeni, ali nitko im nije iskazivao nježnost niti se igrao s njima, zbog straha od širenja bolesti. Mnoga su istraživanja pokazala da su ta djeca, kao odrasli, imali velikih problema sa zadržavanjem posla i partnera te patili od psihičkih poremećaja.
Swarth je dodala: "Kad su skenirali mozgove te djece, ispostavilo se da su imali poremećaje u limbičkom sustavu koji upravlja osnovnim ljudskim emocijama".
Pubertet
U tinejdžerskim je godinama naš mozak već manje-više jednake veličine kao i odrasli mozak, a u tom periodu on počinje "čistiti" krhke neurološke veze i nekorištene neurološke puteve. Možemo to usporediti s vrtlarenjem – moramo odrezati stare grane da cijela biljka bolje raste. U ovom nam se periodu prvi put jače aktivira prefrontalni korteks u mozgu i možemo istovremeno uspoređivati i analizirati nekoliko kompleksnih ideja.
To je popraćeno i sve većom potrebom za komunikacijskim vještinama i emocionalnom zrelošću. Mozak postaje svjesniji međuljudskih odnosa i društvenih pravila. Swarth je izjavila: "To je to iznimno sofisticirano. Zbog sve te moždane aktivnosti tinejdžeri i trebaju toliko spavati".
Ono što postaje sve jasnije je važnost stabilnosti i sigurnosti u ljudskoj okolini te da je stabilnost povezana s našim kognitivnim funkcijama. U bilo kojem trenutku neki veliki poremećaj ili trauma u našoj okolini može zaustaviti moždani razvoj i poremetiti njegovu krhku ravnotežu. Možda ne razumijemo odmah kako takvi događaji utječu na nas, ali upravo je zbog posljedica tih događaja, koje nam se mogu pojaviti tek u odrasloj dobi, važno nastaviti istraživati ljudski mozak, zaključuje se u članku na portalu Quartz.