NOVA studija objavljena u časopisu Nature Communications istraživala je reakcije pacijenata s epilepsijom na određene vrste podražaja, čime su znanstvenici uspjeli doći korak bliže shvaćanju načina na koji funkcionira naša svijest, prenosi Sci-News.

Inovativno istraživanje aktivnosti neurona

"Interakcija kompjutera i robota sa svijetom odvija se bez ikakve svijesti. Nešto čudesno događa se unutar našeg mozga, što nam omogućava svijest i iskustvo svijeta iz subjektivne perspektive", napominje Hagar Gelbard-Sagiv, glavni istraživač studije koja je nastala u suradnji između Sveučilišta Tel Aviv, Caltech i Kalifornijskog Sveučilišta.

"Naša nova studija dovodi nas korak bliže razumijevanju svijesti i iskustva svjesnosti putem električne aktivnosti individualnih neurona", navodi Gelbard-Sagiv.

U studiji su znanstvenici iskoristili jedinstvenu medicinsku priliku: kirurški su ugradili elektrode u mozak pacijenata koji pate od epilepsije kako bi precizno mogli odrediti područja odgovorna za epileptičke napadaje.

Tijek istraživanja

Pacijenti su bili pod nadzorom tjedan ili dva dok se nije skupilo dovoljno podataka o njihovim napadajima. Tijekom tog vremena ugrađene su elektrode snimale aktivnost pojedinih neurona.

Tim znanstvenika pacijentima je prikazivao dvije različite slike, svaku na jedno oko, kako bi testirali trenutak u kojem se pojavljuje novo iskustvo. Tako bi primjerice lijevom oku prikazali sliku kuće, a desnom oku sliku lica.

Mozak tada ne bi mogao kombinirati te dvije slike, pa bi pacijent vidio ili kuću ili lice, a to bi se izmjenjivalo svakih par sekundi u nepravilnim razmacima. Ove izmjene događale su se nenamjerno, dok je fizički stimulans neprekidno bio prisutan.

To je omogućilo znanstvenicima da izoliraju aktivnost mozga vezanu uz promjenu u percepciji i razlikuju je od aktivnosti vezanih uz fizičke podražaje. Time su otkrili da se aktivnost u neuronima čeonog režnja mijenjala gotovo dvije sekunde prije nego je pacijent prijavio izmjenu u percepciji te da se aktivnost neurona u medijalnom temporalnom režnju mijenjala jednu sekundu prije prijavljivanja.

Dugoročni učinci studije

"Dvije sekunde su puno kada se radi o aktivnosti neurona. Vjerujemo da se aktivnost ovih neurona podudara s percepcijom, ali da oni također možda sudjeluju u procesima zaduženim za nastajanje svjesne percepcije okoline", tvrdi Gelbard-Sagiv.

"Naša studija uspjela je uhvatiti individualne ćelije ljudskog mozga trenutak prije nego što jedno svjesno iskustvo zamjenjuje drugo", dodaje koautor studije, profesor Itzhak Fried sa Sveučilišta Tel Aviv i Kalifornijskog Sveučilišta.

"Takav rijedak uvid u ljudsku svijest jedinstvena je privilegija, no također nam omogućuje poboljšanje medicinske skrbi za pacijente s težim slučajevima epilepsije", zaključuje Fried.