PROŠLOTJEDNA rasprava o proizvodnji, dostupnosti i cijenama mesa u Hrvatskoj otvorila je pitanje budućnosti mesne proizvodnje te su pojedini proizvođači upozorili da bi Hrvatska mogla ostati bez mesa.
>> Budućnost proizvodnje mesa: "Nije pitanje koliko će koštati, već hoće li ga biti"
Stočni fond u Hrvatskoj u padu, uvoz znatno povećan od ulaska u EU
Na raspravi su iznesene informacije da je 2013. godine uvezeno žive stoke i proizvoda prateće industrije za 499.7 milijuna eura, a lani za 1.2 milijarde eura. "Brojke govore sve", rekao je Mladen Kušeković, vlasnik tvrtke Natura Beef, te upozorio da je situacija s junećim i goveđim mesom došla do točke kad je pitanje hoće li ga uopće biti.
Kušeković upozorava na loše stanje hrvatskog stočnog fonda te rapidan pad broja krava, posebice muznih.
"Mljekarski sektor je totalno propao, samo si to još ne želimo priznati. Što se tiče mesnog govedarstva, mi nismo uspjeli tijekom svih ovih godina uz silne potpore i poticaje napraviti neku ozbiljniju priču po tom pitanju.
Nisu se postavili jasni kriteriji oko toga što bismo mi trebali proizvoditi. Zato lutamo iz krajnosti u krajnost. Danas manje-više svi odustaju ili se preusmjeravaju na zaštićene pasmine gdje su daleko više potpore, a proizvodnje nema", rekao nam je Kušeković.
Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja (HUPS) Krešimir Kuterovac na raspravi je upozorio na loše trendove u svinjogojstvu te ocijenio kako je situacija alarmantna. Rekao je i da hrvatski građani najviše konzumiraju svinjsko meso, otprilike 40 kilograma godišnje, a samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa RH je 55 posto.
"Broj krmača lani je pao za osam posto, a nazimica za više od 30 posto i to je jedan od najvećih padova unazad pet godina. Trend pada se nastavlja", kazao je Kuterovac te upozorio i na rast uvoza.
Rekao je i kako Europa smanjuje proizvodnju te da će se trend nastaviti. "Smanjuju proizvodnju jer imaju problem s ekologijom, odnosno više ne mogu imati toliko animalnih proizvoda na svojim imanjima budući da je limitirana količina dušika koji nastaje na farmama", kaže Kuterovac.
"Hrvatska nema dovoljno svoje proizvodnje te se samo čeka trenutak kada će građani osjetiti nedostatak svinjetine. "Neće biti pitanje cijene, nego nedostataka mesa", upozorio je.
"Jedemo tržišne viškove, zato je uvozno meso jeftinije"
Kušeković smatra da je Hrvatska kao država, potrošač i tržište vrlo mala u usporedbi s ostatkom Europe te zbog toga praktički ne predstavlja nikakav bitan faktor na razini Europske unije. Smatra da će zbog toga uvijek biti dovoljno mesa s europskog tržišta, samo što se neće moći diktirati cijenu, već će se ovisiti o situaciji na europskom tržištu.
"Svi znamo da ponuda i potražnja vrlo često ovise o situaciji u Kini i Rusiji, odnosno o velikim tržištima hrane. Znamo da je prije desetak godina uveden trgovinski embargo prema Rusiji, čime je došlo do stvaranja viškova poljoprivrednih proizvoda u Europi. Zato brojne europske zemlje imaju višak proizvoda koji završava u malim zemljama poput naše.
Kada je riječ o kvaliteti hrane, a ne samo mesa koje se prodaje na našem tržištu iz stranih zemalja, postavljam ovo pitanje: Kako objasniti da kilogram nekog mesa iz uvoza košta dva do tri puta manje nego u zemljama u kojima se proizvodi?
Odgovor je u tržišnim viškovima kojih se pojedine zemlje rješavaju. S druge strane, radi se i o prodaji zaliha mesa kojima su po važećim europskim kriterijima prošli rokovi, pa se ono koristi za proizvodnju mesnih prerađevina i prodaje u Hrvatskoj.
Hrvatska je u cijeloj ovoj priči mala. Mi stalno slušamo da postoje sustavi kontrole i inspekcijske službe. Naših inspektora je jako malo. Osobno svjedočim čestim kontrolama svog posla, no mene zanima tko kontrolira robu koja dolazi iz drugih zemalja", kaže Kušeković.
Sve je manja zainteresiranost za domaću proizvodnju
Kušeković je istaknuo i problem nedostatka krava jer se u cijeloj Europi smanjuje populacija ljudi koji se bave njihovim uzgojem. Mlađe generacije bježe od tih poslova i zanimanje za njih u Hrvatskoj je u drastičnom padu.
"Obiteljska gospodarstva se gase, mladih koji bi se bavili stočarstvom ima jako malo ili ih uopće nema, pogotovo u mljekarskom sektoru jer mi više nemamo svoje mljekare, nego su mlijeka u vlasništvu stranih korporacija.
S druge strane imamo problem i za one koji su se odlučili baviti tim poslom. Radi se o neriješenom zakupu poljoprivrednog zemljišta, u prvom redu državnog, a Hrvatska nikada nije riješila problem rascjepkavanja privatnih parcela do neprepoznatljivosti. Priča je vrlo složena i ne vidim neku svijetlu budućnost.
Politika je ta koja treba odrediti ciljeve. No oni se uglavnom bave pitanjima kako će doći i ostati na vlasti. Naravno da se tu koriste populizmom, govori se da se svima daje mogućnost", kaže.
Osvrnuo se i na kompleksnost te zahtjeve koje moraju ispuniti manji proizvođači. Smatra da sustav nije jasno definiran te da im zbog toga na teret padaju brojni popratni poslovi koji nemaju veze s direktnom proizvodnjom, ali moraju biti odrađeni.
"Nekoć su naša gospodarstva kooperirala s velikim kompanijama ili se preko poljoprivrednih zadruga plasiralo svoje proizvode. To više ne postoji. Danas svaki mali proizvođač mora sam riješiti priču od početka do kraja, uključujući i mene.
Ja moram biti i agronom, veterinar, pravnik, knjigovođa i poznavati previše toga, a poljoprivreda je djelatnost koja je visokorizična jer ovisi o brojnim faktorima, uključujući vremenske prilike i poremećaje na tržištima", kaže.
Dragošević: Cijene će biti veće, ali mesa neće nedostajati
Vlasnik Purexa Milivoj Dragošević smatra da Hrvatska nema dostatnost u proizvodnji mesa, ali da ne treba brinuti da će Hrvati ostati bez mesnih proizvoda. Spas od cijele situacije vidi u mijenjanju trendova za koje smatra da će u jednom trenutku krenuti nabolje, a rješenje vidi u kvalitetnijoj proizvodnji.
"Svinjetina kao dominantna kategorija u proizvodnji zadovoljava 40 posto potreba. Dakle, mi vlastitom proizvodnjom ne pokrivamo ni pola potreba u Hrvatskoj. Svejedno, smatram da nema potrebe brinuti se da neće biti mesa. Ono će možda biti nešto skuplje nego što je sada, ne treba očekivati pad cijena. Mesa ima manje, ali ne mislim da ga neće biti", kazao nam je.
Dragošević smatra da su razlozi nedostatka mesa povećanje cijene žitarica prije dvije godine, poskupljenje proizvodnje, povećanje viškova u proizvodnji te kinesko smanjivanje kupnje na europskom tržištu.
I on se osvrnuo na usporedbu kvalitete hrvatskog i europskog mesa.
"Uvijek je vrijedno zadržati proizvodnju koju se može ozbiljnije kontrolirati. Hrvatske inspekcije puno bolje mogu kontrolirati naše meso nego ono proizvedeno primjerice u Poljskoj. Ako se definira potrebna kvaliteta za stanovništvo, ona se i najbolje rješava kontrolom svoje proizvodnje", zaključuje.
Hormoni su zabranjeni, ali se u meso ubrizgavaju aditivi
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković rekla je proteklog tjedna da su rezultati kontrole mesa na hrvatskom tržištu prilično dobri te kako je u 2021. godini zabilježeno samo 1.5 posto uzoraka koji nisu zadovoljili kriterije.
Dodala je i da se subjekti koji stavljaju meso na hrvatsko tržište ponašaju odgovorno. U suprotnom bi prema Zakonu o prehrambenim aditivima trebali platiti kaznu koja se kreće između 30 i 50 tisuća kuna za pravne osobe, dok najteži prekršaji iznose oko 13 tisuća eura.
>> Ministrica Vučković: Meso u Hrvatskoj je kvalitetno
Međutim, to ne znači da se u Hrvatskoj ne konzumira hrana s aditivima. Oni se moraju ubrizgavati sukladno propisima, ne smiju se ubrizgavati nedozvoljeni aditivi, a sastav mora biti jasno deklariran, napomenula je Vučković. "Aditivi se ubrizgavaju u svježe meso, ali ono koje nije namijenjeno konzumaciji u svježem stanju, već kao prerađevina", rekla je.
Kad je u pitanju zastupljenost mesa domaćeg porijekla, Vučković je za RTL Danas rekla da ona u govedarstvu iznosi 70 posto, u svinjogojstvu oko 60 posto, a peradarstvu iznad 90 posto.