Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je kako se broj neriješenih predmeta na sudovima smanjio za 11 posto te ih je trenutno između 450.000 i 460.000, a govoreći o Ustavnom sudu poručio je kako je procedura jasna te neće biti problema.
Izvješće o stanju sudbene vlasti predsjednika Vrhovnog suda za 2022. godinu, koje će sljedeći tjedan biti na sjednici Hrvatskog sabora, u usporedbi sa 2021. pokazuje da se za 11 posto smanjio broj neriješenih predmeta, a to je dobar pokazatelj, izjavio je Habijan na završnoj konferenciji u povodu u zatvaranja programa "Pravosuđe i unutarnji poslovi".
Govorio o nedavnom sastanku sa šefom DORH-a i isteku mandata ustavnih sudaca
Rekao je kako su za vrijeme korone i otežanih uvjeta rada sudova očekivali veći priljev predmeta, no do značajnog porasta nije došlo. Trenutno je oko 450.000 do 460.000 tisuća neriješenih predmeta a smanjuje se i broj dana trajanja postupaka.
Osvrnuo se na nedavni sastanak s novim glavnim državnim odvjetnikom Ivanom Turudićem, rekavši da je područje razgovora bilo jako široko. Turudić je iskazao potrebu zapošljavanja novih ljudi, pa će on, rekao je, nastaviti s praksom davanja suglasnosti na nova zapošljavanja u pravosuđu. S obzirom na istek mandata deset ustavnih sudaca, Habijan je rekao kako je procedura vrlo jasna te neće biti nikakvih problema.
"Imamo vremena, sve će biti riješeno, Ustavni sud funkcionira. Treba naglasiti da Ustavni sud nije sud u pravom smislu riječi - to je četvrti stup vlasti i nije pravosudno tijelo u smislu sudova, to se ponekad voli miješati", rekao je.
"Nova metoda elektroničnog nadzora, koja je uvedena hrvatski pravni sustav je itekako bitna"
Govoreći o programu "Pravosuđe i unutarnji poslovi", Habijan je rekao kako je pridonio poboljšanju infrastrukture u pravosuđu, digitalizaciji i jačanju ljudskih potencijala.
U sklopu projekta napravljena je, među ostalim, rekonstrukcija zgrade Općinskog suda u Splitu, promovirana e-usluga, revidirana metodologija evaluacije rada sudaca, unaprjeđen je sustav sudskog mirenja.
"Nova metoda elektroničnog nadzora, koja je uvedena hrvatski pravni sustav je itekako bitna, pogotovo u vidu stanja brojnosti zatvorenika u zatvorskom sustavu, ona je kao neka alternativna metoda kada govorimo o kaznenim sankcijama, odnosno uvjetnom otpustu i korištenju elektroničnog nadzora", istaknuo je Habijan.
Ukupna vrijednost Programa iznosila je 17.10 milijuna eura, od čega je 85 posto financirano kroz Norveški financijski mehanizam, a 15 posto kroz nacionalno sufinanciranje. Zamjenik veleposlanika Kraljevine Norveške u Hrvatskoj Helge Klouman Marstrander naglasio je važnost dostupnosti i učinkovitosti sudova i presuda, za što su potrebni učinkoviti prostori te pravo znanje i vještine.
"Ponosim se činjenicom da je norveški program dodjele bespovratnih sredstava u Hrvatskoj pridonio jednom i drugom", rekao je.