Zašto je sve više neriješenih predmeta na sudovima? Dobronić: Zbog štrajka
PROŠLE godine su baš svi sudovi u Hrvatskoj povećali broj neriješenih sudskih predmeta, proizlazi iz izvješća šefa Vrhovnog suda Radovana Dobronića o stanju sudbene vlasti za 2023., prenosi N1.
Premda je još u siječnju 2022. na snagu stupio novi Sudski poslovnim prema kojem su šefovi sudova morali svaka tri mjeseca objaviti što rade, čime ih je tadašnji HDZ-ov ministar pravosuđa Ivan Malenica mislio natjerati na ažurnost, očito se ništa nije promijenilo.
Prema izvješću Dobronića, kod svih sudskih predmeta je zabilježen porast neriješenih slučajeva. K tome, zadržao se trend da na sudove godišnje dođe oko milijun predmeta. Prošle godine došlo ih je nešto više od 1.3 milijuna.
Povećan broj neriješenih predmeta
"U 2023. u odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je blago povećanje broja neriješenih građanskih i kaznenih predmeta, dok je kod ostalih vrsta predmeta zabilježeno veće povećanje neriješenih predmeta u odnosu na 2022. godinu", piše predsjednik Vrhovnog suda.
Tako je 2022. bilo 41.966 neriješenih kaznenih predmeta. Tijekom 2023. primljeno ih je 52.742, a riješeno ih je 51.896 pa ih je na kraju 2023. ostalo ukupno neriješenih 42.812.
Broj neriješenih građanskih predmeta s 201.047 porastao je na 201.224, dok je naprimjer broj neriješenih prekršajnih slučajeva s 88.799 narastao na 93.572. I zemljišno-knjižnih predmeta puno je više ostalo neriješenih lani nego 2022. godine. Na koncu 2022. nije bilo riješeno 35.941 predmeta, dok ih je na kraju 2023. ostalo 55.139 neriješenih, piše N1.
Dobronić velik broj neriješenih predmeta pripisuje prošlogodišnjem štrajku
Šef Vrhovnog suda visoke brojke neriješenih predmeta pripisuje prošlogodišnjem dugačkom štrajku na sudovima te kadrovskoj devastaciji kojoj su razlog niske plaće službenika i dužnosnika.
"Zaključujem da je u 2023. propušteno raditi na stvaranju sistemskih pretpostavki za nesmetano djelovanje sudbene vlasti, a jedino što je donekle pozitivno je okolnost da su ti sistemski nedostaci postali poznati široj javnosti.
Hrvatski suci kao nositelji sudbene vlasti će zajedno sa sudskim službenicima i namještenicima nastaviti raditi na rješavanju konkretnih sudskih predmeta. Nadam se da će suci u tome dobiti veći stupanj podrške i povjerenja kako šire javnosti, tako i izvršne vlasti", stoji u Dobronićevom zaključku.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati