U MORU loših vijesti o rastu cijena hrane, ratu u Ukrajini, očekivanju globalne recesije, višestrukom poskupljenju električne energije za poduzetnike itd. stigla je jedna dobra vijest. Iz Državnog zavoda za statistiku je priopćeno da je BDP Hrvatske u drugom kvartalu (travanj, svibanj, lipanj) rastao za 7.7 posto u donosu na isto razdoblje prošle godine.
Da ne bude zabune, radi se o rastu korigiranom za inflaciju, tj. realnom BDP-u. Nominalno je Hrvatska tijekom travnja, svibnja i lipnja prošle godine ostvarila ukupno 105.672 milijuna kuna BDP-a, a u istim mjesecima ove godine 125.036, što je rast za više od 18 posto. Ali korigirano za rast cijena, rast je svejedno 7.7 posto.
Hrvatska je tako naizgled paradoksalna država, Dok u SAD-u već dva kvartala BDP pada, a Njemačka i ostatak članica EU jedva izbjegavaju pad, Hrvatska raste po stopama kojih se ne bi posramila ni Kina u najboljim vremenima. Usput rečeno, čak i Kini je pao BDP drugi kvartal 2022 u odnosu na prvi (minus 2.6 posto), i narastao tek 0.4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Podatke o rastu BDP-a u trećem kvartalu je Kina trebala objaviti 17.listopada, ali je odgođeno.
Snažan rast izvoza i oporavak industrije
Situacija postaje jasnija ako se pogledaju izvori rasta. Izvoz roba je rastao 26.5 posto, što je indikator da rast nije baziran samo na potrošnji nego veliku ulogu igra i proizvodnja. Doduše, uvoz roba je rastao još više, za 30.7 posto, pa je utjecaj salda robne razmjene bio negativan (uvoz smanjuje izračun BDP-a).
Ali je snažan rast izvoza i uvoza dobar pokazatelj snažnog rasta proizvodnje i potrošnje. Dugoročno gledano, izvoz je rastao brže od izvoza cijelu 2021. i prva tri mjeseca ove godine, što je utjecaj novih kretanja u trgovinskim tokovima na razini EU.
Radi se o nearshoringu, praksi da kompanije iz razvijenih država EU (i SAD) pokušavaju skratiti dobavne pravce za sirovine, poluproizvode i proizvode. Nova poslovna praksa je nastala kao nužnost u doba pandemije, kada su trgovački pravci bili usporeni i "zakrčeni", a troškovi prijevoza naglo porasli.
>> Hrvatski izvoz nadmašio očekivanja, ali ima još puno prostora za napredak
Troškovi kontejnerskog prijevoza su godinama bili relativno stabilni, a pred kraj 2021. su narasli za 6 do 7 puta. Time se postupno prekida, ili bar usporava, trend offshoringa. Kompanije i trgovci iz razvijenih država EU shvaćaju da bar dio dobavljača moraju imati u geografski bližim zemljama, a ne kao prije u Kini, pa počinju tražiti nove dobavljače u državama tzv. Nove Europe, Turskoj i na Balkanu.
U Hrvatskoj je pokrivenost uvoza izvozom tijekom prve polovice ove godine narasla na 59 posto, koliko nije bila desetljećima. Još od sredine devedesetih oscilira između 46 i 55 posto. 1997. je bila 46 posto, a zadnje godine prije globalne financijske krize, 2007., tek 47.9 posto.
Proizvodna metoda izračuna bruto dodane vrijednosti također oslikava snažan rast industrije. Plus od 4.4 posto kategorije "Prerađivačka industrija" u drugom kvartalu, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dobrodošao je znak. Posebno ako znamo da industrija Njemačke usporava, bori se s velikim problemima skupih energenata, nedostatka sirovina i dijelova, a radi se o glavnom izvoznom tržištu za industriju Hrvatske.
Turizam se oporavlja, povratak na rekordnu 2019.
Izvoz i uvoz usluga pokazuje da gospodarstvo stabilno raste, iako je saldo negativan, pa ustvari činjenica da Hrvatska daleko više uvozi nego izvozi smanjuje BDP. No po pitanju izvoza i uvoza usluga može se biti siguran da je glavni poticaj rasta BDP-a, i u tome Hrvatska ostvaruje snažno pozitivan saldo.
Naravno, primarno se radi o turizmu. Izvoz usluga u travnju, svibnju i lipnju je rastao 65.7 posto u odnosu na prošlu godinu, čime se turizam vraća na rekordnu 2019. Da se turizam snažno oporavlja, a direktno i indirektno je s turizmom povezano 15 posto BDP-a Hrvatske, pokazuju i podaci o izdanim računima, dolascima, noćenjima, ulascima u zemlju itd.
Snažnu sezonu pokazuju čak i zadnji podaci o inflaciji. Nakon hrane i goriva najveći rast cijena u lipnju je zabilježen u restoranima i hotelima. Isto vrijedi za travanj i svibanj. Sve daje naslutiti da će se trend turističkog oporavka, na razine iz rekordne 2019. ili čak više, nastaviti i u trećem kvartalu (srpanj, kolovoz, rujan).
Objavljeni podaci o dolascima i noćenjima Hrvatske turističke zajednice potvrđuju da je oporavak turizma podjednako jak u trećem kvartalu, turistički daleko najaktivnijem. Podaci Porezne uprave pak pokazuju da je srpanj bio povijesni, s najvećim ukupnim iznosom fiskaliziranih računa u povijesti, tj. od kada je uveden sustav fiskalizacije 2015.
Ukupni iznos računa je u svibnju 2021. iznosio 48.85 milijardi kuna, a u svibnju 2022. 61.24 milijarde kuna. Rast od 12.39 milijardi, ili 20 posto, dijelom se može objasniti rastom cijena. Ali čak i kada se korigira za rast indeksa potrošačkih cijena u grupi "Restorani i hoteli", snažan rast potrošnje je gospodarska realnost, a ne statistička iluzija uzrokovana inflacijom.
Potrošnja kućanstava raste
Treći izvor snažnog rasta BDP-a je potrošnja kućanstava. Korigirano za rast cijena, potrošnja kućanstava u drugom kvartalu ove godine je 7.7 posto veća nego u istom razdoblju 2021.
Raste i štednja građana. Po pitanju potrošnje i štednje mogu se očekivati dva efekta do kraja godine; s jedne strane će veliki priljevi od turizma nastaviti gurati potrošnju i štednju kućanstava, a s druge strane realne plaće padaju zbog inflacije.
Dobra vijest je i rast bruto investicija u fiksni kapital za 5.5 posto, što se primarno odnosi na investicije gospodarstva u zgrade, strojeve i opremu. Visoka potrošnja kućanstava uz rast investicija kompanija je dobar temelj nastavka gospodarskog rasta.
Koliko snažno potrošnja raste možda se najbolje vidi po rastu u kategoriji "Trgovina, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane" bruto dodane vrijednosti, koja bilježi rast od čak 25 posto.
Potrošnja države je čak u minusu za 2.2 posto, korigirano za inflaciju. Tako da za rast u drugom kvartalu nije zaslužno državno "pumpanje", nego primarno potrošnja kućanstava, dobri turistički rezultati i solidne investicije u fiksni kapital.
Sve ovisi o tome što će se događati u Njemačkoj i Italiji, recesija najranije početkom 2023.
Da nema jako visoke inflacije, koja je veća nego u razvijenim državama, ekonomska situacija u Hrvatskoj bila bi kratkoročno idilična. Ali cijene svega rastu, pogotovo hrane i energenata, očekuje se daljnji rast, realno plaće padaju. Ljudi mogu za istu plaću danas platiti manje proizvoda i usluga nego prošle godine.
Očekivanje je da će se snažan rast nastaviti u trećem kvartalu (srpanj, kolovoz, rujan), koji je tradicionalno ekonomski obilježen turističkim rezultatima. U tom kvartalu dolazi najviše turista, najveća je potrošnja i najveći ostvareni ukupni BDP.
Krajem godine, u četvrtom kvartalu (listopad, studeni, prosinac), najraniji je rok kada bi BDP Hrvatske mogao početi padati. Realno, sve ovisi o tome kako će se razvijati situacija u Njemačkoj i Italiji, dva glavna vanjskotrgovinska partnera Hrvatske. Ako te zemlje izbjegnu recesiju do kraja godine, izbjeći će je i Hrvatska.
>> Hrvatsko gospodarstvo raste brže od kineskog
Realniji rok za dolazak recesije je početak sljedeće godine. Njemačka i Italija u drugom kvartalu 2022. ipak nisu imale pad BDP-a (Njemačka 0.1 posto rastu u odnosu na prethodni kvartal, Italija 0.7), pa bi tako najranije treći kvartal mogle imati pad BDP-a, što znači da bi tehnički tek u drugoj polovici godine mogle završiti u recesiji (dva uzastopna kvartala pada BDP-a).
Iako na turizam otpada (pre)veliki dio BDP-a Hrvatske, ipak je puno važnija prerađivačka industrija. A ona ovisi o razvoju situacije na glavnim izvoznim tržištima, Njemačkoj i Italiji. Slovenija, treći najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske, ima najsnažniji rast BDP-a u EU.
Stoga je najrealniji scenarij da će Hrvatska tek u 2023. ući u recesiju, i to tek nakon što se recesija pojavi u razvijenijim državama EU poput Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije. Problem predstavlja inflacija, koja već smanjuje realne plaće. A na nju Hrvatska sama ne može puno utjecati, kao uostalom ni na recesiju, jer je kao mala otvorena ekonomija usko povezana s kretanjima na razini cijele EU.