Riječki liječnik obiteljske medicine Leonardo Bressan izjavio je da se zdravstveni sustav raspada i da će Hrvatska uskoro ostati bez polovice obiteljskih liječnika. Usporedio je situaciju s Nizozemskom, koja ima dvostruko više liječnika na 100 tisuća stanovnika, i ocijenio da je hrvatska liječnička struka pred kadrovskim i generacijskim slomom, piše N1 Televizija.
Bressan je rekao kako pristup zdravstvenom sustavu nije jednako dostupan svima, pogotovo na otocima i u slabije razvijenim područjima. Naveo je da je pet županija pred potpunim slomom zdravstva.
"Na prvom mjestu po nedostatku liječnika je Bjelovarsko-bilogorska županija, a slijede Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Istarska županija. U Istri liječnika nedostaje jer su troškovi poslovanja i života jako visoki. U područjima poput Like ili Gorskog kotara problem je profesionalna osamljenost obiteljskih liječnika, pa ih mladi liječnici izbjegavaju jer nemaju mogućnost rada sa starijim kolegama i mentorima", pojasnio je Bressan.
Više kirurga nego obiteljskih liječnika
Veliki problemi postoje i u Primorsko-goranskoj županiji, gdje je 50 posto obiteljskih liječnika starije od 60 godina. Bressan upozorava da se sustav primarne zaštite raspada.
"Imamo apsurdne situacije. Čak 75 posto svih liječnika u Hrvatskoj radi izvan sustava primarne zdravstvene zaštite. To je katastrofa. Imamo više kirurga na 100 tisuća stanovnika nego izabranih liječnika obiteljske medicine. To je suludo. Došli smo do toga da oni koji trebaju rješavati 80 do 90 posto zdravstvenih potreba građana čine samo 25 posto ukupnog broja liječnika. To je ogroman pritisak, a sredstva osigurana za tako velik posao na razini su od samo tri posto ukupnog zdravstvenog proračuna", izjavio je Bressan.
Dodao je da u Ličko-senjskoj županiji više nema nijednog liječnika mlađeg od 60 godina te da će Hrvatska na razini države u idućih tri do pet godina ostati bez polovice obiteljskih liječnika zbog odlazaka u mirovinu.
Prazan program za specijalizante
Jedan od problema, prema njegovom mišljenju, jest to što se specijalizacije ne financiraju centralno i što se sve radi bez plana. "Specijalizacije bi trebale biti financirane centralno jer bi to pokazalo interes države za potrebe građana. To se ne može prepustiti financijskom stanju pojedine zdravstvene ustanove. Nije mi jasno zašto se to ne napravi", rekao je.
Oštro je kritizirao i program za mlade specijalizante. "Nemam pridjeva kojima bih opisao taj program. To može napisati bilo koji gimnazijalac u jedno poslijepodne, a uz pomoć umjetne inteligencije za pet minuta. U tom programu nema ničega, nema mjera. Piše samo što bi trebalo učiniti, ali ne i tko će to učiniti, kako i u kojim rokovima", zaključio je Bressan.