VIŠE od pola milijuna žena u Hrvatskoj nema izabranog ginekologa, a zbog sve manjeg broja liječnika i citologa u sustavu, na nalaz papa-testa neke od njih čekaju i do dva mjeseca. Problem je prisutan u cijeloj zemlji, a posebno je izražen u manjim sredinama, piše HRT.

Primjer koji oslikava stanje u primarnoj ginekologiji je ordinacija Tomislava Kulaša u Domu zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. On je prije pet godina bolničku ginekologiju u Merkuru zamijenio radom u primarnoj zaštiti. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a na pregled se čeka oko tri tjedna. Kaže da je posla puno, s obzirom na to da ima više od 6500 upisanih pacijentica.

Manjak ginekologa u brojkama

"Odabrao sam raditi ovdje jer mi je blizu mjesta stanovanja, a bili su i poticaji Zagrebačke županije i Doma zdravlja. Dobio sam službeno vozilo koje još uvijek koristim", rekao je Kulaš i dodao da u suprotnoj smjeni radi kolega koji je umirovljenik. Nalaz papa-testa kod njega se čeka mjesec dana.

Situaciju dodatno opterećuje dobna struktura liječnika. U primarnoj ginekologiji čak 40 posto specijalista starije je od 60 godina, što znači da sustavu prijeti odljev kadra u mirovinu.

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, situacija je ozbiljna na nacionalnoj razini. "U Hrvatskoj bismo trebali imati 335 ginekologa, a nedostaje ih 110", upozorava Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK-a.

Istaknula je da u Varaždinskoj, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj županiji nedostaje gotovo polovica potrebnih ginekologa. Problem nije zaobišao ni velike gradove. "U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa", precizirala je Krolo. Zbog toga su mnoge žene prisiljene tražiti usluge privatnika.

Nedostatak liječnika produžuje čekanje

Osim manjka ginekologa, velik problem predstavlja i nedostatak citologa, zbog čega se dugo čeka na ključne nalaze. Laboratorij u Domu zdravlja Zagreb - Centar u Sigetu obrađuje papa-testove za 25 ginekoloških ordinacija s područja Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije. Godišnje obrade oko 35.000 uzoraka, a imaju samo tri citologa.

Ravnatelj Doma zdravlja Dragan Makar objašnjava da mjesečno obrade oko 3000 nalaza, odnosno 60 do 70 dnevno, i da tri specijalista nisu dovoljna za takav obim posla. "Povremeno objavljujemo natječaje, međutim to je vrlo deficitarna struka. Imamo jednu gospođu koja je sad pred mirovinom pa joj produžujemo ugovor dok ne nađemo citologa koji bi je zamijenio", rekao je Makar.

Manjak citologa, kao i citoskrinera, problem je u cijeloj zemlji. Dinka Šundov, predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju, kaže da je najteže stanje u manjim bolnicama i laboratorijima. Oni su ili izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili se na otvorene natječaje za specijalizaciju nitko ne javlja.

Otkako su 2015. godine spojene specijalizacije iz citologije i patologije, broj novih citologa u stalnom je padu. To bi za pacijente u budućnosti moglo značiti još dulje čekanje na nalaze papa-testa i biopsije.