BETLEHEMSKA zvijezda, poznata i kao Božićna zvijezda, jedan je od glavnih simbola nadolazećih blagdana. Pojavljuje se u izlozima, reklamama, a često je kao ukras stavljamo i na božićnu jelku.
Radi se o nebeskoj pojavi koja se spominje u Evanđelju po Mateju (Mt 2, 1-13) kada su tri kralja s istoka došla u Jeruzalem kako bi saznala gdje se rodio Isus. Prema katoličkoj tradiciji, mudraci su pratili izuzetno svijetlu zvijezdu na nebu koja ih je dovela do mjesta Isusova rođenja u Betlehemu.
Spominje se na samo jednom mjestu u Bibliji
No, mnogi ne znaju da ta priča nema tako puno temelja u Bibliji. U stvari, Evanđelje po Mateju u Novom zavjetu jedino je mjesto u kojem se spominje ova zvijezda. Tako u Evanđelju po Mateju 2, 9-11 piše:
"Poslušali su kralja i pošli. I gle! Zvijezda koju su vidjeli da izlazi išla je pred njima sve dok se nije zaustavila iznad mjesta gdje se nalazilo dijete.
Kad su ju ugledali, silno su se razveselili.
Uđu u kuću i ugledaju dijete s njegovom majkom Marijom te padnu ničice i poklone mu se. Zatim otvore škrinje s blagom i daruju mu zlato, tamjan i smirnu.“
Za one koji su skloni doslovnom tumačenju Biblije, Betlehemska zvijezda ne bi mogla biti nikakav poznati prirodni fenomen jer bi mudraci već prije znali za nju i ne bi je slijedili.
Međutim, ako Mateju dozvolimo malo pjesničke slobode, možda se zvijezda nije samo odjednom pojavila na nebu te u tom slučaju možemo razmotriti neka prirodna i astronomska objašnjenja za njenu pojavu, piše EarthSky.
Zvijezda repatica?
Zapravo, stručnjaci smatraju da se riječ zvijezda mogla u grčom rukopisu prevesti i kao neki svijetli objekt, a ne samo kao fizička zvijezda. Dapače, neki stari umjetnički prikazi Betlehemske zvijezde zapravo prikazuju meteor, odnosno "zvijezdu repaticu".
No, eksplozija meteora, koliko god da bila impresivna, traje samo nekoliko sekundi i tadašnje stanovništvo joj ne bi pridavalo neki veliki značaj. Meteor bi bila previše prolazna i kratkotrajna pojava da bi mudracima služila kao vodilja.
Naravno, postoje drugi astronomski objekti ili fenomeni koji bi se u to vrijeme smatrali značajnima, no pri njihovom utvrđivanju nailazimo na neke probleme. Prvo, mi ne znamo kada se Isus točno rodio. Danas znamo da se rodio nekoliko godina prije početka nove ere i da se to sigurno nije zbilo 25. prosinca. Prirodne pojave koje su se mogle dogoditi u to doba, a istovremeno biti prihvaćene kao Božićna zvijezda su: komet, (super)nova i bliski prolaz planeta.
Komet
U vrijeme mogućeg rođenja Isusa Krista astronomske zapise su većinom vodili Kinezi. Oni su u tom periodu zabilježili nekoliko pojava koje bismo mogli kategorizirati kometima, no glavni problem je što se u to vrijeme komet doživljavao kao loš predznak te bi mudraci i astrolozi tog vremena umjesto da slijede takvu "zvijezdu", vjerojatno krenuli u suprotnom smjeru.
Supernova
Druga mogućnost jest da je Božićna zvijezda bila nova ili supernova, odnosno eksplozija zvijezde koja bi neko vrijeme ostavila trag na noćnome nebu. I doista, Kinezi su zabilježili jednu takvu pojavu pet godina prije nove ere koja je sjajila na nebu više od dva mjeseca. Međutim, ta se eksplozija nalazila u zviježđu koje nikako ne bi moglo navesti mudrace put Betlehema.
Planet
Kada danas pogledamo u noćno nebo, neke od svjetlećih točkica nisu zvijezde, već planeti, poput Jupitera. Stoga je moguće da su navodni mudraci vidjeli konjunkciju, odnosno prividno spajanje više planeta gdje na nebu izgleda kao da su jedno pored drugog; primjerice konjunkciju Jupitera s dva druga planeta, Saturnom i Marsom.
Trostruka konjunkcija Jupitera, Saturna i Marsa moglo bi biti moguće objašnjenje Božićne zvijezde. Međutim takva konjunkcija, osim što je relativno rijetka pojava, ne bi nešto posebno zasjala na nebu i mudraci je vrlo vjerojatno ne bi zamijenili za novonastalu zvijezdu.
Za kraj, iako postoje moguća prirodna objašnjenja Božićne zvijezde, dokaz njene pojave svejedno ostaje u domeni vjere jer za sada nemamo dovoljno podataka, povijesnih i arheoloških zapisa, koji bi nam mogli reći o čemu je točno bila riječ.