U OKVIRU obilježavanja stote obljetnice Međunarodnog astronomskog saveza (IAU100) 2019. godine više od 110 zemalja organiziralo je državne natječaje u kojima su se birala imena za jedan egzoplanet i zvijezdu oko koje on kruži.

Egzoplanet je planet koji se nalazi izvan Sunčevog sustava, odnosno koji orbitira oko neke druge daleke zvijezde.

Hrvatska je izabrala imena za zvijezdu HD 75898 i egzoplanet HD 75898 b, koji čine egzoplanetarni sustav u zviježđu Ris. Zvijezda je dobila ime Stribor, a egzoplanet Veles.  Stribor je bog vjetra u slavenskoj mitologiji, kao i lik iz knjige Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. Veles je slavenski bog zemlje, voda i podzemlja, bog prirode i tajnog znanja o prirodnim zakonitostima.

Kako bi što prije snimio prvu hrvatsku zvijezdu, astronom amater Danijel Reponj pohrlio je u svoju privatnu zvjezdarnicu Apollo i usmjerio teleskop prema njoj. Napravio je prve snimke HD 75898 u svom novom izdanju kao Stribora te za Index ispričao zanimljive i detaljne informacije o prvoj hrvatskoj zvijezdi i njenom planetu Velesu te uputio čitatelje kako ih pronaći na noćnome nebu.

Možete nam nešto više reći o Striboru, prvoj hrvatskoj zvijezdi?

Zvijezde se u astronomiji dijele u spektralne tipove koji su direktno vezani uz njihove boje. Boja zvijezde govori nam kolika je temperatura na njenoj površini. Više podataka možemo dobiti ako svjetlo koje stiže sa zvijezda promatramo spektroskopom. Zvijezda HD 75898 Stribor je spektralnog tipa G0, to je žuta zvijezda i spada u zvijezde glavnog niza, poput našeg Sunca koje je pak klasificirano kao zvijezda razreda G2.

Striborova starost procijenjena je na 3,80 milijardi godina. To znači da je Stribor mlađa zvijezda od našeg Sunca koje je staro 4,57 milijardi godina. Udaljena je od nas 247,09 svjetlosnih godina, no spominje se i udaljenost od 255 svjetlosnih godina. Zvjezdana magnituda sjaja iznosi 8,04m što znači da nije vidljiva golim okom. Ljudsko oko u kvalitetnim uvjetima može vidjeti do 6m. U ovoj priči također je zanimljivo da se Stribor velikom brzinom približava Suncu. Površinska temperatura zvijezde je 5.555 stupnjeva Celzijevih. Sunce ima temperaturu fotosfere od 5.505 stupnjeva. Inače, masa joj je 28% veća od našega Sunca, 60% je veća od Sunca, a sjajem tri puta nadmašuje sjaj Sunca.

Kako izgleda planet Veles?

Planet  HD 75898 b Veles plinoviti je div. Otkriven je 2007. godine opažanjima sa zvjezdarnice W. M. Keck Observatory na Havajima u SAD-u. Nešto je veća nepoznanica od matične zvijezde.

Do sada smo saznali da je 2,71 puta masivniji od Jupitera i potrebna su mu 422,9 dana da jedanput obiđe svoju zvijezdu od koje je udaljen 1,191 astronomskih jedinica (jedna astronomska jedinica odgovara prosječnoj udaljenosti Zemlje od Sunca, otprilike 150 milijuna kilometara).

Smatra se kako sustav skriva još barem jedan masivni planet, veličine Jupitera ili veći, koji se nalazi od 30 do 170 astronomskih jedinica daleko od Stribora. Samo da spomenem, ako se oko Stribora pronađe još drugih egzoplaneta, imat ćemo pravo i njima dodijeliti imena iz našeg nacionalnog identiteta.

Gdje se nalaze naši Stribor i Veles te kako ih možemo promatrati?

Imate li ju čime promatrati ili snimati, naći ćete ju u zviježđu Risa, na samoj granici sa zviježđem Raka. Nalazi se na koordinatama 08h 53m 50.8053s po rektascenziji i +33° 03′ 24.5230″ po deklinaciji. Radi lakšeg snalaženja, pogledajte priloženu kartu tog dijela neba.

Jeste li imali problema prilikom snimanja ove daleke zvijezde?

Nekih sat vremena prije početka snimanja otvorio sam krov zvjezdarnice kako bi se izjednačila temperatura s onom okolnog zraka. To je važno jer se na taj način smanjuju turbulencije zraka i slika je mirna i postojana. Pripremio sam teleskope i opremu, u računala unio potrebne podatke i pričekao da se iza drveća zviježđe Risa podigne dovoljno da se zvijezda može vidjeti.

Za onoga tko je želi promatrati, Stribor se vidi na istoku otprilike oko 21 sat pa na dalje, tijekom cijele noći.

Kada je sve bilo spremno, okrenuo sam teleskop prema Striboru i ugledao ga u vidnom polju. Vesela mala zvjezdica živahno je trepereći sjajila. Inače ne bih na nju obratio posebnu pažnju, no u ovome slučaju, ona je za mene bila nešto posebno jer sam znao što predstavlja. Pokrenuo sam sekvence snimanja i isprobavao razne parametre da vidim koji su optimalni. Kada sam ih našao, dalje je robotizirani teleskop sam obavljao cijeli posao, a ja sam uživao gledajući snimke kako se nižu na zaslonu računala. 

Imate neke savjete za one entuzijaste koji bi htjeli snimiti Stribora svojim teleskopom?

Za one koje zanimaju tehnički detalji samog postupka snimanja, prvo sam snimao u primarnom fokusu teleskopa Maksutov-Cassegrain 127/1500 mm i tom prilikom snimio 70 snimaka gdje je svaki snimak bio eksponiran 30 sekundi pri ISO 6400. Time sam dobio vrijeme eksponiranja od 2100 sekundi, odnosno 35 minuta. Na kraju sam snimke stackirao u finalnu astrofotografiju. 

U drugoj seriji snimanja koristio sam takozvanu piggyback metodu snimanja kojom sam snimao pomoću teleobjektiva na fotoaparatu koji je bio montiran paralelno s optičkom cijevi teleskopa. Tada sam snimio seriju od 46 astrofotografija, a svaku sam eksponirao po 15 sekundi čime sam dobio ukupno vrijeme snimanja od 690 sekundi, odnosno 11,5 minuta, isto pri ISO 6400, također stackiranih u jednu završnu astrofotografiju. 

Sada će mnogi imati priliku vidjeti (većina po prvi put) kako izgleda Stribor, prva hrvatska zvijezda na nebu oko koje kruži planet Veles.

Tko je Danijel Reponj?

Danijel Reponj je astronom amater i popularizator znanosti, uglavnom astronomije. Astronomijom se bavi cijeli svoj život i to mu je glavni hobi. Vlasnik je svoje privatne zvjezdarnice Apollo u kojoj se nalazi robotizirani teleskop s dvije optičke cijevi, Sky-Watcher Maksutov-Cassegrain MAK 127/1500 mm i Celestron 11 SCT Schmidt-Cassegrain 280/2800 mm.

Specijalizirao se za promatranja Sunčeve aktivnosti što znači da motrenje Sunca obavlja svaki dan kada to vremenske prilike dopuštaju. Vlasnik je i zvjezdarnice na Internetu, astronomskog portala Zvjezdarnica u čijem sastavu se nalazi najpopularniji astronomski forum u Hrvatskoj - Astroforum. Na portalu Zvjezdarnica objavio je svoje prve fotografije zvijezde Stribor. 

I naši susjedi su dobili svoje zvijezde

Možda bi neke čitatelje moglo zanimati kako su naši regionalni susjedi nazvali svoje zvijezde. Srbija je svoju zvijezdu nazvala Morava, a planet koji se oko nje okreće Vlasina.

BiH je dobila zvijezdu Bosonu i planet Naron, a kolege iz Slovenije imenovali su svoju zvijezdu Irena, a njen planet Iztok.