Foto: ICTY
U pismu se Harhoff, kako su prenijeli svjetski mediji, posebno osvrnuo na nedavne oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, bivšem zapovjedniku Vojske Jugoslavije generalu Momčilu Perišiću, te šefu Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovici Stanišiću i njegovom pomoćniku Franku Simatoviću.
"To je protivno svakoj vrsti pravde. Američki predsjednik Haškog suda Theodor Meron vršio je pritisak na svoje kolege u slučajevima Gotovine i Perišića. Bilo mu je jako stalo da dođe do oslobađajuće presude", napisao je, uz ostalo, Harhoff, te, navodno, iznio i zbrinutost da bi i Ratko Mladić i Radovan Karadžić, kojima se sudi za genocid u Bosni i Hercegovini mogli biti, također, oslobođeni.
Meron prekršio Statut suda
Florence Hartmann, nekadašnja glasnogovornica bivše glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, poznata novinarka i publicistkinja, autorica knjige "Mir i kazna" koja govori o "tajnim ratovima međunarodne politike i pravosuđa" kazala je u razgovoru za agenciju Anadolija da pismo danskog suca potvrđuje da zabrinutosti oko promjene kursa u Tribunalu ne dijele samo analitičari međunarodne pravde već da ta zabrinutost postoji i unutar samog Tribunala.
"Zabrinutost je rasla do te mjere da je jedan sudaca odlučio obavijestiti svoje prijatelje van institucije, a time i javnost. Ono što mi se čini najvažnije jeste da sudac Frederik Harhoff konkretno ukazuje na kršenje Statuta Tribunala od strane njegovog predsjednika Teodora Merona. Po Statutu, suci moraju biti neovisni prilikom donošenja svojih odluka. Frederik Harhoff tvrdi da Teodor Meron vršio pritisak na druge suce da osigura većinu glasova u petočlanom Žalbenom vijeću kojim je predsjedavao u predmetu protiv Gotovine i Markača, kao i u slučaju Momčila Perišića", kazala je Hartmann.
Znači, dodala je ona, Meron je kršio Statut jer "nije poštovao nezavisnost drugih sudaca".
UN mora otvoriti istragu
"Do sada jedino je danski sudac to javno iznio, ali javna je tajna u Tribunalu da se to desilo. Zatim Frederik Harhoff tvrdi da se Teodor Meron stavio u službu države i imenuje dvije, a to su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael. Da li su te države ili neke druge, to ne mijenja stvar da postoje ozbiljne sumnje da je Meron preoblikovao presude tako da bi zadovoljio političke interese. Time je prekršio svoje profesionalne obaveze odnosno Statut Tribunala", kazala je Hartmann za agenciju Anadolija, te podvukla:
"Ovo su dovoljno ozbiljne i, nažalost, kredibilne optužbe da nadležni organi otvore istragu i da Teodor Meron bude smijenjen u slučaju da se utvrdi da je kršio Statut Tribunala. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) nema drugog izbora nakon ovog pisma nego da naredi takvu istragu! A ako se utvrdi da nezavisnost i nepristranost sudaca nije poštovana, onda je moguća i revizija presuda".